Hrvatska
StoryEditor

Bespravna gradnja u Hrvatskoj vratila se na velika vrata

26. Ožujak 2021.
Legalizacija nije zaustavila bespravnu gradnju. I dalje se gradi bez dozvola, zidaju katnice bez komunalne infrastrukture mimo gabarita i planova, betoniraju zelene zone, nasipavaju obale. U devastaciji prostora prednjači obalni pojas.

Ukazujući na težinu problema, gradonačelnik Umaga Vili Bassanese govori o agresiji na najvredniji istarski resurs – atraktivni prostor. Razlikuje tri vrste: klasičnu bespravnu gradnju, uzurpaciju pomorskog dobra zbog koje se uopće ne može pristupiti stotinama hektara zemljišta na desetak kilometara obale te divlja vikendaška naselja na šumskim i poljoprivrednim zemljištima van građevinskih zona na kojima deseci tisuća ljudi nelegalno borave u kamp-kućicama, montažnim objektima i izgrađenim građevinama.

Govoreći u ime poslodavaca inženjerske djelatnosti u graditeljstvu i prostornom planiranju okupljenih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, arhitektice Vesna Dalbelo i Tea Helman Jukić uvjerene su da bi nelegalne gradnje bilo daleko manje kad bi investitori bili kažnjavani te kada bi se nelegalne građevine rušile, gradilišta zatvarala, a površine sanirale. Osobno, kao i većina struke, smatraju da je legalizacija napravila veliku štetu jer ljudi i dalje računaju da će doći novi val legalizacije koji će ozakoniti sve što sagrade, ohrabreni da i dalje nelegalno grade bez sankcija i nesmetano uživaju u nelegalnim nekretninama.

Više o devastaciji bespravnom gradnjom - s konkretnim primjerima, podacima Državnog inspektorata i mišljenjima institucija, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

20. studeni 2024 04:25