Birokracija zakočila uštedu od 10 milijuna kuna na jeftinijoj struji

Kad bi struja pojeftinila za samo pet kuna, potrošačima bi mjesečno ostalo deset milijuna kuna. No, za jedan izmijenjeni članak u metodologiji izračuna cijene struje HERA-i je trebalo pola godine.

Nesmanjivanje cijena struje, odnosno uopće nerazmatranje HEP-ovog zahtjeva za smanjenjem, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) objasnila je nepostojanjem Metodologije za određivanje cijena struje, piše Novi list.

Radi se o dokumentu koji je potreban prema novom Zakonu o električnoj energiji iz veljače ove godine. Metodologiju je HERA u javnu raspravu pustila tek 2. kolovoza, a gotovo polugodišnje odgađanje pojašnjeno je kompleksnošću tog dokumenta, odnosno potrebama da se mnogo toga uzme u obzir pri izradi metodologije.

To bi objašnjenje možda i vrijedilo da na stranicama ove državne agencije nije dostupan navedeni dokument. Riječ je o službenom dokumentu na četiri i pol stranice, s ukupno 13 članaka a od njih na čistu birokraciju otpadaju tri, koja govore o početku važenja dokumenta, o čemu se u dokumentu uopće radi te o prestanku važenja prošlih metodologija.

Navedeno govori kako je HERA-i trebalo gotovo šest mjeseci da napiše deset članaka kojima se objašnjava metodologija izrade cijene električne energije. No većina materije je zapravo ista kao i u prošloj Metodologiji, izrađenoj 2011. godine, a jedina bitnija razlika nastala je u članku koji se tiče „jedinične cijene za obračun energije uravnoteženja“.

Sve navedeno pokazuje kako kupci električne energije preko HEP-Operatora distribucijskog sustava - a radi se o više od dva milijuna domaćinstava u Hrvatskoj – nemaju jeftiniju struju upravo zbog HERA-e budući da je teško vjerovari da je za jedan izmijenjen članak u Metodologiji za određivanje cijena struje trebalo gotovo pola godine.

Iako to minimalno smanjenje cijene možda i ne izgleda bitno, matematika pokazuje da bi se radilo o važnom financijskom imputu. Primjerice, kad bi smanjenje cijena bilo samo pet kuna po kućanstvu (a projekcije govore o ipak većem smanjenju), građani bi na mjesečnoj razini imali ušteđenih deset milijuna kuna.