Primjenom tehnologije lanca blokova na kojoj počivaju kriptovalute autorima i kreatorima medijskih sadržaja nametnula bi se odgovornost za sve objavljeno. U svakom trenutku vidjelo bi se tko je izvor sadržaja i cijela povijest njegovih izmjena. Već će i potvrda o izvoru i identitetu sadržaja biti velik korak za industriju
Blockchain ili, prevedeno, lanac blokova, označava decentralizirani sustav za pohranu i prijenos podataka. Podatkovni blokovi povezani su u jednosmjerni lanac u kojem svaka nova karika odnosno blok ovisi o vrijednosti prve starije karike. Blockchain je zaživio u financijskom sektoru kao inovativna tehnologija koja podupire digitalne valute, ali sve češće gledamo kako pronalazi put i prema drugim industrijama, od zdravstvene i telekomunikacijske do maloprodaje, čak i metastazira. No jedna bi industrija od svih prednosti te tehnologije mogla itekako profitirati. Ako razmišljamo o sljedivosti i transparentnosti koju nudi blockchain, medijska industrija čini se savršenom da upravo tu tehnologiju što prije potpuno prihvati. Budući da se ponajviše temelji na odnosima, kreatori sadržaja često su u nepovoljnom položaju, no s pomoću blockchaina cijela bi industrija uskoro mogla eliminirati prijevare, smanjiti troškove, riješiti probleme s narušenim autorskim pravima i njihovom netransparentnom monetizacijom te skrivenu promidžbu.
– S blockchain tehnologijom medijskoj industriji otvorila su se vrata suzbijanja lažnih vijesti i nezaštićenosti autorskih prava te omogućilo transparentnije pružanje naknada autorima – kaže dr. sc. Domagoj Bebić, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Fake news
Primjenom te tehnologije u medijima autorima i kreatorima sadržaja nametnula bi se odgovornost za sve objavljene medijske sadržaje jer bi se u svakom trenutku moglo vidjeti tko je izvor određenog sadržaja i cijela povijest izmjena tog sadržaja, koju nije moguće brisati ili prepravljati upravo zbog blockchaina. Zahvaljujući toj tehnologiji moguće je također utvrditi tko je autor bilo kojeg objavljenog djela, što bi i same autore nagnalo na transparentniji pristup, ali i oprez pri objavljivanju, provjeri činjenica i sličnom.
Lažne su vijesti iz današnje perspektive jedan od većih problema medija i same industrije, kojoj ne idu u prilog društvene mreže koje su za lažne vijesti kao benzin za vatru. Na tim platformama takve vijesti šire se brzinom munje, a provjeriteljima činjenica (fact-checkers) ne vjeruje se jer su pristrani, pa je u tome mulju teško pronaći pravu istinu.
Primjeri iz prakse
Izvršna direktorica Manjgure Anamarija Hrvoić Đurić kaže da je globalno sve više blockchain startupova koji pokušavaju (re)definirati medijsku sliku i suzbiti pojavu lažnih vijesti i kršenje autorskih prava te dodaje da je pandemija povećala upotrebu društvenih mreža i distribuciju informacija iz neprovjerenih izvora.
– Teško je povjerovati da će se lažne vijesti uspjeti iskorijeniti, tvorci će uvijek pronalaziti nove kanale za širenje dezinformacija. No tehnologija blockchaina svakako bi mogla pridonijeti osvještavanju i jačanju povjerenja krajnjega korisnika. The New York Times već nekoliko mjeseci testira blockchain kako bi čitateljima dao transparentnu informaciju o sadržaju, primjerice kada je, kako i koji autor snimio neku fotografiju, no i sâm priznaje da je put do veće upotrebe dug zbog financijskih i tehničkih razloga. U susjedstvu tako imamo primjer talijanske novinske agencije ANSA-e koja je uvela ANSA Check kao mogućnost provjere povijesti izmjene svakog članka i usporedbe s originalom. Vjerujem da će, kad postanu učestaliji, takvim, verificiranim sadržajima korisnici više vjerovati i da će kod njih stvoriti naviku konzumiranja upravo tih medija – smatra Hrvoić Đurić.
Unovčenje autorskih prava
Bebić je na istom tragu pa kaže da će potvrda o izvoru i identitetu sadržaja biti velik korak za industriju te da će korisnik tada lako moći zaključiti je li neka vijest istinita ili lažna.
– Tim decentraliziranim sustavom jednako se može riješiti problem propagande u medijima i širenje govora mržnje. Kad je riječ o narušavanju autorskih prava, rješenje bi moglo biti u pametnim ugovorima jer se tehnologijom blockchaina autorska djela mogu monetizirati mikroplaćanjem. Tada bi korisnici autorima plaćali upotrebu njihovih djela – govori Babić.
Osim lažnih vijesti, u medijskom prostoru velik su problem i nezaštićenost autorskih prava te uskraćivanje pravičnih naknada autorima, gdje bi se mogli primjenjivati spomenuti pametni ugovori (smart contracts), koji su samoizvršujući, tj. automatski. Tehnologija blockchaina u takvim ugovorima potpuno uklanja posrednike i jednom kad se pametni ugovor unese u sustav lanca blokova, svaki korisnik koji sudjeluje u mreži prihvaća pravila definirana u njemu. Pritom je važno naglasiti da ugovorna pravila više nisu pravno obavezujuća, nego se realiziraju algoritmom. Kad sve strane u lancu potpišu, odnosno potvrde pametni ugovor, on se automatski izvršava.
Tamnija strana
Mikroplaćanje se odnosi na male transakcije, one s vrlo malim novčanim iznosima. Ustrojavanjem takva plaćanja s pomoću tehnologije blockchaina autori bi mogli unovčiti svoja autorska prava i imati potpunu kontrolu nad njima. To je dodatna korist i za korisnike sadržaja, koji su sve češće spremni platiti manji iznos za pojedini, najčešće manji, sadržaj nego plaćati pretplatu za cijeli paket – kaže Hrvoić Đurić.
Iako na prvu sve zvuči lijepo i krasno, Babić skreće pozornost na neželjene konotacije koje nosi blockchain. Budući da kriptografska zaštita osigurava veću privatnost informacija i podataka te nema fizičke kontrole jedne osobe, omogućena je veća sloboda izražavanja, što, smatra Babić, ne mora biti prednost.
– Budući da se sadržaj ne kontrolira, kroz sustav blockchaina prolazi i onaj koji može biti neprikladan. Zbog promjene u medijskoj industriji izazvane kriptovalutama i tehnologijom lanca blokova sve više rukovoditelja planira u budućnosti povećati ulaganja u to. Zahvaljujući toj tehnologiji utkanoj u različite sfere života smanjuju se nepotrebna administracija i troškovi transakcija – kaže Babić.
Čekanje regulative
Tehnologija blockchaina zaista može biti korisna medijskoj industriji. Digitalni sadržaj jednostavnije se i transparentnije može naplaćivati mikroplaćanjem, i to kriptovalutama. Tako se mogu izbjeći visoke naknade, česte u kartičnom plaćanju. Pametni ugovori također su ključni u daljnjem razvoju medija jer se s pomoću njih rješava problem monetizacije autorskih djela – onaj tko sudjeluje u kreiranju sadržaja, za taj sadržaj dobiva vlastiti udio prihoda. Danas je evidentiran i porast korištenja umjetne inteligencije u tehnološkoj sferi, stoga neki autori smatraju da bi se problem lažnih vijesti mogao riješiti upravo tako.
Ipak, jedno od ključnih pitanja u idućem razdoblju jest ono povezano sa zakonskom regulativom. Tehnologija blockchaina tek je na početku stvaranja svog utjecaja na društvo – velike i prave promjene možemo očekivati u sljedećih deset godina.