Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, danas je, u sklopu najavljene inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu dopuštenih i prešutnih prekoračenja, objasnio da je za donošenje izmjena potreban razgovor s Vladom i s bankama te da detalji izmjena nisu poznati.
No, objasnio je i da ova situacija nije novost jer je analiza tržišta završena u prvom kvartalu godine te su nalazi i zakonski prijedlozi već tada bili komunicirani s ministarstvom, a 2020. godine su krenuli u analizu tržišta prekoračenja na temelju čega se vidjelo da je velik dio prekoračenja iz dopuštenih prešao u prešutna.
- Ideja zakona, koji je donesen ranije, je bila da prešutna prekoračenja budu iznimna. No, kada smo shvatili da je većina korisnika prešla u prešutna, odlučili samo da ih treba staviti u istu kategoriju regulacije kao i dopuštena prekoračenja – objasnio je Vujčić.
Na pitanje zašto se to nije pokrenulo ranije, objasnio je da tada nije bilo potrebe za 'potezanjem nekih poteza' jer efektivna kamatna stopa nije bila toliko velika te nije bilo prigovora.
- Prije nije bilo razloga za intervenciju, a sada ga imamo. No, uvijek treba biti svjestan da ograničavanje kamatnih stopa može imati negativne posljedice posebno za one s malim plaćama i malim minusima – rekao je Vujčić.
Razgovor s bankama najavio je za idući tjedan, a smatra će nakon ove zakonske inicijative biti povećana zaštita potrpšača.
Dio građana ne bio kreditno sposoban
Naglasio je da je problem što se prešutna prekoračenja odobravaju bez ispitivanja kolaterala i kreditne sposobnosti, a temeljem toga brojni građani koji su u prekoračenju ne bi bili kreditno sposobni. Također, iako je svjetan da postoje ugrožene skupine, smatra da svatko sam procjenjuje proizvod koji uzima, razinu duga u koji ulazi i svoju sposobnost da to vrati, no i dalje naglašava da je cilj zaštiti potrošače i prešutna ograničenja dovesti u regulaciju.
- Pokušavamo sa zakonskom inicijativom sve te kredite vratiti u sferu koja je regulirana s ograničenjem efektivne kamatne stope i ograničenjem banaka - objasnio Vujčić.
Na pitanje koliko će banke izgubiti, a građani dobiti ovim regulacijama objasnio je da detalji nisu poznati, ali procjenjuje da bi banke bi mogle izgubiti oko 100 milijuna kuna prihoda, potrošači uštedjeti između 150 i 450 kuna godišnje, ovisno o njihovim ugovorima.
Kratko se dotaknuo i inflacije za koju smatra da je i dalje u normali i da je kontrolirana.
- Kod inflacije uvijek treba biti vrlo oprezan, to znamo pogotovo mi koji dolazimo iz vremena kad su one bile vrlo visoke, ali ja u ovom trenutku ne vidim rizik da se vraćamo u to vrijeme - dodao je Vujčić za kraj.