Hrvatska
StoryEditor

Boris Vujčić: U svibnju ćemo znati jesmo li zadovoljili uvjete za uvođenje eura početkom 2023.

02. Siječanj 2022.
Boris Vujčićfoto Ratko Mavar

Einstein se šalio da vrijeme postoji jedino zato da se ne bi sve događalo istodobno. Da je kojim slučajem doživio stvaranje eura, vjerojatno bi bio svjedok i druge funkcije vremena – ono je nužno za ispunjavanje tečajnoga kriterija konvergencije. Štoviše, možda bi dvogodišnje članstvo u tečajnom mehanizmu uvrstio i u neku od lista fizikalnih ograničenja – nijedna članica europodručja nije uvela euro, a da nije ispunila taj kriterij. Jedna od Einsteinovih uzrečica kojom ilustrira relativnost vremena je da vrijeme mnogo brže prolazi u društvu lijepe dame nego sjedeći na vrelom štednjaku. I nekim se zemljama tijekom članstva u tečajnom mehanizmu vrijeme sažima, a drugima se rasteže. Danska je trajna članica tečajnog mehanizma. Jedna je od začetnica Europskoga monetarnog sustava 1979. godine, u prvih nekoliko godina uz povremene prilagodbe tečaja, a od 1982. uz fiksan tečaj krune prema njemačkoj marki.

Ulazak u ERM-II, koji je nastao usporedno s uvođenjem eura 1999. godine, za Dansku je predstavljao samo tehničku prilagodbu. Litva je u tečajnom mehanizmu provela deset i pol godina, koliko je joj je trebalo da ispuni kriterije za ulazak u europodručje. Razdoblje od sredine 2004. do kraja 2010. za Litvu je bilo slično kuhanju u 'vrelom loncu' – nakon kratkotrajno povišene inflacije, izbijanje globalne financijske krize na dulje je vrijeme zakompliciralo ispunjavanje kriterija. Na drugoj su strani zemlje poput Slovenije, koja je euro uvodila vozeći 'pretjecajnim trakom'. U tečajni mehanizam ušla je nepuna dva mjeseca nakon priključenja EU u svibnju 2004. godine, da bi nakon dvije i pol godine uvela euro. Ako uspijemo u naumu da euro uvedemo 1. siječnja 2023. godine, hrvatsko bi članstvo u ERM-II moglo trajati otprilike dva tjedna manje i od slovenskoga.

Napeto do kraja

Ulazak u ERM-II u Hrvatskoj je koincidirao s vrhuncem pandemijske krize, što je utjecalo i na definiciju kriterija konvergencije, kao i na mogućnost njihova ispunjavanja. Fiskalni su kriteriji i u ovoj godini suspendirani pa povišena razina proračunskog manjka trenutačno nije prepreka za članstvo u europodručju. No, neočekivano buđenje inflacije pobrinulo se da ispunjavanje kriterija ipak do posljednjeg trenutka ostane napeto. Strukturne razlike između gospodarstava europodručja, koje obuhvaćaju stupanj uključenosti u globalne proizvodne lance, važnost uslužnog sektora u gospodarstvu, mogućnost pružanja fiskalnih potpora te energetski miks i politike određivanja cijena energije za potrošače stvorili su neuobičajeno visoku raspršenost stopa inflacije po pojedinim zemljama. Stoga bi se u ovoj godini mogla dogoditi neuobičajena situacija da prosječna inflacija u europodručju nadmaši prosječnu stopu inflacije u tri članice EU s najnižom inflacijom za jedan i pol postotni bod.

No, Europska komisija inflacijski kriterij ne određuje mehanički – kriterij se određuje na temelju tri zemlje 's najboljim' performansama. To nisu uvijek bile zemlje s najnižom inflacijom, Komisija je redovito iz izračuna isključivala slučajeve atipično niske inflacije. Budući da ćemo tek u svibnju definitivno znati inflacijski kriterij kao i prosječnu stopu inflacije u Hrvatskoj u referentnom razdoblju (od travnja 2021. do ožujka 2022. godine), tek ćemo tada biti sigurni hoćemo li zadovoljiti kriterije potrebne da se ulazak u europodručje realizira početkom 2023. godine. Formalna potvrda ispunjenosti kriterija vjerojatno će uslijediti još dva mjeseca nakon ocjene Komisije, što ostavlja malo vremena do trenutka uvođenja eura. To znači da svi dionici u procesu moraju ranije početi pripreme. Infrastruktura se počela uspostavljati u prosincu prošle godine, kada je usvojen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom te su osnovani odbori koji će koordinirati sve pripremne aktivnosti. HNB je već počeo proces izrade i pribavljanja gotovine eura kojom će opskrbiti banke i poduzeća nekoliko dana prije samog dana uvođenja eura. No, taj je posao tek najvidljiviji vrh ledene sante prilagodbi koje će zahvatiti gotovo sve poslovne procese zbog potrebe uklapanja u eurosustav.

Informiranje građana najvažnije

Velik je posao i pred poslovnim sektorom – trebat će prilagoditi informatičke sustave, pripremiti mogućnost dvojnog iskazivanja cijena za potrošače, a dio poduzeća koji posluje s gotovinom morat će se posebno pripremiti za prva dva tjedna nakon uvođenja eura tijekom kojih će građani moći plaćati i kunama i eurima. Usto će se uspostaviti i kontrolni mehanizmi za praćenje konverzije kako bi se spriječila pojava nepoštenih trgovačkih praksi. Glavninu zamjene gotovine obavit će banke, Hrvatska pošta i Fina, pred njima je najveći dio logističkog segmenta. Suštinski najvažniji dio priprema odnosi se na informiranje građana o svim aspektima procesa. To ne obuhvaća samo tehničke prilagodbe, odnosno način preračunavanja pojedinih financijskih iskaza, nego i fine nijanse institucionalnih prilagodbi potrebnih za uspješno djelovanje u europodručju.

Kada 1. siječnja (vjerojatno 2023.) podignem prvu gotovinu eura na bankomatu, to neće biti kraj puta, nego tek jedna njegova etapa. Uostalom, i Einstein je razliku između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti smatrao samo tvrdoglavo trajnom iluzijom. Hrvatska već neko vrijeme uživa neke koristi od uvođenja eura. Zaključivanje ugovora o valutnoj razmjeni između HNB-a i ESB-a olakšalo je na vrhuncu koronakrize u proljeće 2020. godine stabilizaciju tečaja, a tečaj je od tada oscilirao u vrlo uskom intervalu, bez potrebe za znatnijim deviznim intervencijama. Kreditni rejting je zbog uvođenja eura već sada bolji, a kamatne stope nešto niže no što bi bile da još nismo krenuli tim putom. Neposredno nakon uvođenja eura građanima i poduzećima najvidljivije će biti uštede na tečajnim razlikama. A ostale koristi nastavit će pristizati dugoročno nakon uvođenja eura. Sudjelovat ćemo i u kreiranju monetarne politike drugoga monetarnog područja prema globalnoj važnosti, jednakim ponderom kao i neke znatno veće zemlje, a svojim glasom i idejama pridonosit ćemo njegovoj snazi i otpornosti. 

21. svibanj 2022 00:57