Hrvatska
StoryEditor

Bude li žešćih nestašica, skladišta će se isprazniti u mjesec dana

27. Listopad 2021.
Ne računajte na njih! Iako se u strateške zalihe ubrajaju i naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, podaci ne pokazuju da se proizvodne tvrtke u slučaju potrebe mogu osloniti na državne zalihe

Unatoč tomu što u Ravnateljstvu za robne zalihe kažu da su spremni za moguće krizne situacije, iskustvo nas uči da je najbolje da se poduzetnici i građani najprije oslone na vlastite kapacitete. To više što su trenutačne zalihe dostatne za mjesec dana, kako nam kaže izvor blizak Ministarstvu gospodarstva, a što se može pročitati i na nekim portalima.

Iz Ravnateljstva, kojim trenutačno upravlja državni tajnik Ivo Milatić (bivši ravnatelj Damir Juzbašić lipnju je podnio ostavku, sada je gradonačelnik Županje), nismo dobili odgovor koliko mogu trajati zalihe kojima se sada raspolaže, pa i ta šutnja može pojačati bojazan onih koji bi očekivali robu iz rezervi. Ipak, naš izvor uvjerava nas da ih je zaista dovoljno za mjesec dana i da su zalihe uvijek bile uglavnom tako raspoređene. Dogodi li se pak kriza kao što je prekid dobavnih lanaca u slučaju pandemije ili zbog potresa ili drugog razloga, u Ravnateljstvu tvrde da su spremni.

– Kontinuirano pratimo i popunjavamo bilance poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i opremom nužnom za zbrinjavanje stanovništva, popunjenost strateških robnih zaliha i naša spremnost za intervenciju nije u pitanju – tvrde u Ravnateljstvu.

No tri stranke, Možemo!, Most i HSS, kao i mi, pitaju se kako se onda dogodio zastoj u pomoći unesrećenima na Baniji. Primjerice, Gordan Bosanac, zastupnik Možemo! u Skupštini Grada Zagreba, podsjeća na to da je na zalihama bilo manjak kontejnera, šatori su došli iz Grčke i Slovenije, a prehranu stanovništva najprije su organizirali volonteri.

– Pokazalo se da su građani, komore, kompanije i strane vlade svojim donacijama upravljali našim zalihama tijekom krize, a da država nije reagirala na odgovarajući način – podsjeća saborski zastupnik iz Mosta Zvonimir Troskot.

Isto pitanje postavlja HSS, a naš sugovornik kaže da je razlog ponajprije u lošoj koordinaciji između Civilne zaštite i Ravnateljstva, za što oboje snose svoj dio odgovornosti, i priznaje da je to jedna od slabosti u sustavu.

Još je jedna slabost organizacija unutar Ravnateljstva jer izvor iz Ministarstva ističe, primjerice, da se često događalo da se planovi punjenja i pražnjenja skladišta rade u svibnju iako se posao već obavio, primjerice, u veljači.

– Taj bi se dio organizacijski trebao popraviti – kaže sugovornik.

Inače, strateške su robne zalihe osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužni za život ljudi u kriznim ili ratnim situacijama. To su pšenica i kukuruz, koji su najzastupljeniji, tjestenina, jaja u prahu, mesne konzerve, konzervirano povrće... Osim njih u strateške zalihe ubrajaju se i naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, prije svega oni koji su nužni za obranu zemlje i zbrinjavanje stanovništva u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehnoloških i ekoloških katastrofa. To su, primjerice, kontejneri, višenamjenske autocisterne, agregati, kontejneri, vreće za spavanje, vreće za pokop mrtvih tijela…

Trenutačno u skladištima, tvrde u Ravnateljstvu, ima dovoljno prehrambenih proizvoda, energenata te opreme i sredstava za zbrinjavanje stanovništva. U brojevima to znači da u ovom trenutku raspolažu sa 74 posto od ukupno potrebnih količina cjelodnevnoga suhog obroka i konzerviranog povrća, 62 je posto ribljih konzervi, tolika je popunjenost i mlijeka u prahu, a nešto je manji postotak junećeg mesa (51) i jaja u prahu (38). Skladišta eurodizela gotovo su puna (98 posto), a razina je motornih benzina na 40 posto. Vrijednost robnih zaliha iznosi 581,1 milijun kuna.

Cijeli tekst o nestašici robnih zaliha čitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog izdanja poslovnog tjednika Lider

25. travanj 2024 07:48