Hrvatska
StoryEditor

[Bug Future Show] Borba za IT-jevce: Radna snaga otima se kroz mail sandučić

03. Veljača 2022.

Imamo li mi kompetencije i snage da svaki dan razmišljamo i živimo izvan svih okvira, zapitao se izvanredni profesor zagrebačkog FER-a Predrag Pale u četvrtak na početku devetog Bug Future Showa koji se ove godine održava online pod motom 'Unzoom Your Vision'. Pale je u svom izlaganju predstavio nekoliko tehnologija koje bi mogle radikalno promijeniti društvo, a onda su na scenu došli predstavnici hrvatske IT kreme te popričali o tome na čemu bi trebalo poraditi kako bi taj sektor iznjedrio ozbiljnije globalne igrače.

Otmice ljudi kroz mail sandučiće

Iako se IT percipira kao jedan balon gdje gotovo sve funkcionira savršeno za razliku od nekih drugih dijelova gospodarstva, taj IT Disneyland ima svoje probleme. Jedan od gorućih je nestašica kadra koja je poprimila takve razmjere da programeri, kao što je posvjedočio izvršni direktor Bornfighta Tomislav Grubišić, u svoje mail sandučiće dobivaju ponude za posao od konkurencije s dvostruko većom plaćom i bez obveze da pristupe ikakvom razgovoru za posao.

Privlačenje IT kadrova danas podrazumijeva izdašne plaće, ali više ni to nije dovoljno, već kandidati s obzirom na to da mogu birati, odabiru tvrtke s projektima koji im se čine najzanimljiviji. Prosječne plaće u hrvatskom IT-u kreću se oko 11 tisuća kuna, a to je iznos bez neoporezivih dodataka.

Zašto se ne uspoređivati s turistima

Nekadašnja predsjednica CISEx-a, danas direktorica Astra poslovnog inženjeringa Tajana Barančić, koju unatoč njezinu neoduševljenju titulom nazivaju 'kraljicom IT sektora', iznijela je nekoliko zanimljivih i ekskluzivnih podataka, rezultate vlastita istraživanja koje je provela na 60 tvrtki iz sektora koje se bave računalnim programiranjem. Objasnila je kako te tvrtke smatra relevantnim mjerilom i pokazateljima trenda s obzirom da u segmentu računalnog programiranja čine 35 posto izvoza, 30 posto prihoda i 20-ak posto zaposlenika.

Rezultati koje je predstavila pokazuju da su te tvrtke u prošloj godini ostvarile rast prihoda od 15 posto, rast izvoza od 28 posto i porast zaposlenih od 23 posto. Gledajući prošlogodišnje rezultate, Barančić procjenjuje da bi ukupan rezultat hrvatskog IT sektora u prošloj godini bio oko 15 posto što se tiče rasta prihoda i broja zaposlenih, a nada se da bi što se tiče izvoza rast mogao biti i veći od toga. Prošle godine je godine u tom sektoru zabilježen rast prihoda od devet posto, a izvoza oko 13 posto. 

Često se uspoređuje udio IT-a u BDP-u s udjelom turizma, ali praćenje te utrke je besmisleno jer nije za očekivati da će IT sustići turizam, dapače, nema nikakve šanse, ustvrdila je Barančić. Kad se gledaju europske statistike čak ni zemlje koje su tehnološki najnaprednije i imaju najrazvijeniji IT, on čini šest do sedam posto BDP-a. 

Misliti 'izvan poreznih okvira' 

Ono čemu bi se, međutim, trebalo težiti je omogućiti hrvatskim tvrtkama da postanu globalni igrači u čemu važnu ulogu ima porezna politika. 

- Nama su konkurenti globalne firme i, ako smo mi drugačije porezno tretirani nego britanske, njemačke ili američke tvrtke, ne možemo im konkurirati. Ako je država odredila da je IT strateški važan, trebala bi omogućiti da smo globalno konkurentni - ustvrdio je Saša Kramar, direktor marketinga u Spanu koji je prošle godine izlistan na Zagrebačkoj burzi, a u prvih devet mjeseci prošle godine 75 posto prihoda ostvario je na stranim tržištima.

Neovisno o tome što se država u, po mišljenju sudionika panela, prevelikoj mjeri fokusira na financiranje upravo oporezivanjem rada, IT tvrtke će i dalje napredovati. Osnivač i izvršni direktor Photomatha Damir Sabol dodaje da loš porezni okvir priječi intenzivnije dovođenje stranih stručnjaka, ali i da bi, ako se strateški pomogne razvoju i rastu IT-a, pozitivni učinci prelili na cijelo društvo jer IT tvrtke više ne zapošljavaju isključivo STEM stručnjake.

Još ponešto vezano uz 'future show'

Sudionici ovog panela pozdravili su uvrštavanje IT-a kao vertikale u Strategiji pametne specijalizacije, ufino rekli 'ne, hvala' potencijalnom osnivanju ministarstva IT-a ili digitalizacije zbog opasnosti od preregulacija u čemu ministarstva vična, a izjasnili su se i kako u narednim godinama voljeli da sektor IT-a nije toliko fragmentiran te da se umjesto iznajmljivanja radne snage tvrtke više usmjere na stvaranje vlastitih usluga i proizvoda. Stvaranjem velikih IT tvrtki poboljašle bi se šanse za značajnije globalne proboje, a ključ svega su obrazovanje i ljudi, osobito privlačenje stranih mladih ljudi na naše studijske programe. U svakom slučaju, veliki rast nemoguć je bez radne snage, a prema informacijama koje Barančić ima, u ovoj godini 30-ak tvrtki planira zapošljavanje ukupno dvije tisuće ljudi. Čini se da će inboxi biti još puniji nemoralnih ponuda.

Web 3.0 energetski je vampir

Nakon panela ostali smo još na 5G kavi s legendom. HT-ov direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo u ležernom je tonu preletio najnovija tehnološka zbivanja s doajenom hrvatske informatike Antom Mandićem, osnivačem IN2 i direktorom tvrtke za digitalnu forenziku INSIG2. Jedan od rijetkih stručnjaka za nuklearno oružje u Hrvatskoj koji se IT-ju okrenuo iz nužde jer svojim zvanjem nije mogao naći zaposlenje pokazao je da u stopu prati IT trendove i ništa mu ne promiče.

Zanimljivo je bilo čuti kako blockchain mnogo obećava, ali je da je to prezahtjevna tehnologija i za računalne i za programerske resurse. Nestašica čipova, potrošnja energije i činjenica da je 50-ak programera na blockchain projektu mali tim poprilično su veliki nedostaci. To, ipak ne znači da se i dalje sve novo što dolazi ne radi upravo na toj tehnologiji. Otvara se pitanje kako zadovoljiti potražnju za svim tim resursima. 

- Samo da bi se na blockchainu procesuirao bitcoin godišnje se potroši više električne energije nego što je konzumira Argentina. Potrošnja struje za NFT, prema nekim podacima koje sam pročitao, bila je samo za polovicu prošle godine 33 teravat sati, što je više no što potroši Srbija. A svaki šest mjeseci za te se potrebe udvostručuje potrošnja struje. Ako se sad na to nastavi i metaverse, pitanje je može li se to zaista podnijeti, pogotovo ako je ovo tek početak, a svakih šest mjeseci se potrošnja udvostruči - komentirao je Mandić.

05. listopad 2022 17:12