Hrvatska
StoryEditor

Bujas: S 10 milijardi europskih eura krpat će se proračun, a ne spašavati gospodarstvo

28. Svibanj 2020.
Hrvoje Bujasfoto Ratko Mavar

S obzirom na to da je EU Hrvatskoj namijenio 10 milijardi eura (7,5 milijardi bespovratno, 2,5 milijardi kroz zajmove), postavlja se pitanje kako bi se taj novac trebao distribuirati u gospodarstvu. Hrvoje Bujas, čelni čovjek Udruge Glas poduzetnika kaže kako je očigledno da će se dio koristiti za krpanje proračunskih rupa, pretpostavlja veći dio, a manji za investiranje u gospodarstvo.

- Smatram da bi trebalo biti obratno, a k tome sad je baš prava prilika da se vis a vis navedenih sredstava rastereti hrvatsko gospodarstvo i ukine većina parafiskalnih nameta i smanji PDV, kao i cijelokupna transformacija Porezne uprave. To je dio tih reformi o kojima pričamo, uz efikasno pravosuđe, smanjivanje javne uprave i lokalne samouprave, digitalizaciju i transparentnost - kaže Bujas. 

Smatra da bi zasigurno dio sredstava trebao ići preko programa HBOR-a i HAMAG BICRO-a, prema ciljanim projektima i u investicije, s ciljem daljnjeg zapošljavanja veći dio, a manji dio u održavanje likvidnosti mikro, malih i srednjih tvrtki i obrtnika. Oni koji su najugroženiji, ali i koji imaju daljnju perspektivu.

- Ova sredstva koja dobivamo iz EU, mahom, bespovratno, prvenstveno bi trebalo dalje 'oplođivati' i donositi novac. Takoder dio novca bi trebalo inkorporirati u subvencioniranje kamata pri kreditiranju poslovnih banaka i na taj način dodatno 'upumpati' sredstva u našu ekonomiju, prvenstveno onu koja ima jasan potencijal - izvozno orijentiranu, kao i poljoprivredu, IT industriju, turizam i tako dalje - kaže Bujas. 

Na pitanje koji bi trebali biti kriteriji Bujas kaže kako bi cijeli proces trebao biti transparentan od početka.

- Sadašnja (ili buduća) Vlada treba javnosti jasno prezentirati plan implementiranja navedenih sredstava u naše gospodarstvo. Kriterij treba biti i potencijal tržišta i tvrtki. Ovo je zapravo i ključno pitanje, bojim se da smo potkapacitirani ljudima koji gledaju vizionarski, a prekapacitirani birokracijom koja gleda kratkoročno - ističe Bujas.  

Isto tako, pitanje je koji sektori bi trebali dobiti tu pomoć, ili zapravo nije bitno koji je sektor, nego se moraju postaviti opći kriteriji pa tko ih ispunjava može dobiti taj novac. Riječ je o 55,5 milijardi bespovratnih kuna. 

- Nije bitan sektor, vec je bitan tržišni potencijal. Ovaj novac mora donijeti novac, a ne biti na raspolaganju stranačkim i inim kolegama i prijateljima. Ovo je prilika koju nitko, niti jedna Vlada, nema prava prokockati! Ne smije! - upozorava Bujas.  

Na pitanje treba li taj novac koristiti kao pomoć za likvidnost ili je to odlična prilika za pokretanje investicija, odgovara da ne treba 'sva jaja staviti u istu košaru'. 

- Djelomice i za likvidnost, iznimno bitnu pogotovo kod zadržavanja zaposlenika na radnim mjestima kod ugroženih tvrtki, ugroženih ne svojom krivicom, naglašavam, ali ponajprije za pokretanje velikog, rekao bih, najvećeg investicijskog ciklusa ikada do sada u Hrvatskoj u suradnji s HBOR-om, HAMAG BICRO-om, poslovnim bankama. Ovo je šansa koju moramo kao društvo iskoristiti i napraviti velike iskorake. Nadam se da hoćemo, a Udruga Glas poduzetnika će svakako davati svoje prijedloge i budno pratiti svaki korak ove, kao i budućih Vlada - zaključuje Bujas. 

Što raditi s 10 milijardi eura?
  • rastereti hrvatsko gospodarstvo
  • ukinuti većinu parafiskalnih nameta
  • smanjiti PDV
  • cijelokupna transformacija Porezne uprave
  • smanjivanje javne uprave i lokalne samouprave
  • digitalizacija i transparentnost
  • dio sredstava treba ići preko programa HBOR-a i HAMAG BICRO-a
  • daljnje zapošljavanje
  • održavanje likvidnosti
  • subvencioniranje kamata pri kreditiranju poslovnih banaka
 

19. travanj 2024 21:06