Vodeći trojac Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika Matija Bumbak, Ivana Bujas Rupić i Krešimir Kovač prije tri godine otisnuo se u poduzetničke vode i osnovao agenciju za razvoj i investicije Platforma 22. Posao im je krenuo dobro, ali odlučili su se na nov izazov – uzgoj i preradu školjaka, i to prema najboljim svjetskim praksama
Prošle su tri godine otkako se u poduzetničke vode otisnuo tadašnji vodeći trojac Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika, koji se izvan lokalnih okvira proslavio povlačenjem europskih milijuna za niz kapitalnih projekata, među kojima je najglasnije odjeknula inovativna revitalizacija gradskih tvrđava. Bivši pročelnik Matija Bumbak i njegovi suradnici Ivana Bujas Rupić i Krešimir Kovač osnovali su 2018. godine agenciju za razvoj i investicije Platforma 22, tvrtku koja je s gotovo 400 tisuća kuna dobiti na 1,2 milijuna kuna prihoda već u prvoj godini poslovanja opravdala odluku o isplovljavanju iz sigurne luke javnoga sektora. Poslovima podrške u razvoju i provedbi investicijskih i javno financiranih projekata dobit je u drugoj godini udvostručena, zaposleno je još troje ljudi, a projektni menadžeri s respektabilnim referencijama uplovili su lani i u sektor marikulture.
Upotreba znanja i iskustva
Kako su odlučili napustiti pozicije u javnom sektoru, objašnjava suosnivačica Ivana Bujas Rupić. Kaže da su i u gradskoj upravi njih troje imali poduzetnički duh koji ih je vodio naprijed te da su zbog njega i postizali vidljive rezultate.
– Kada su izazovi prestali, odlučili smo krenuti dalje, okušati se u stvarnom poduzetništvu i kao ravnopravni partneri s jednakim udjelima nastavili raditi zajedno. Od ranije smo imali iskustvo rada u privatnom sektoru, a nakon šest godina iskustva u gradskoj upravi i rada na EU projektima, odlučili smo upotrijebiti svoja znanja i pomoći drugim poduzetnicima i javnim upravama u povlačenju sredstava i izgradnji projekata. Odluka nije bila laka, ali smatrali smo da je to pravi put i oslanjali se jedni na druge – uvodi nas u priču o Platformi 22 suvlasnica Ivana Bujas Rupić.
Zahvaljujući bogatom iskustvu i znanju potrebnom za rješavanje poduzetničkih izazova, prve tri godine razvoja prošle su stabilno, bez uobičajenih pogrešaka. Kako to da im je odmah krenulo, pitamo suosnivača i direktora Matiju Bumbaka.
– Odradili smo zajedno mnogo projekata koji su zahtijevali planiranje, kombiniranje i slaganje proračuna pa smo se tako postavili i prema vlastitoj tvrtki. Sve smo unaprijed pripremili, dogovorili poslove, ispratili kada će biti natječaji, dobili potpore, vodili računa o tome hoćemo li imati dovoljno sredstava i koliko poslova možemo odraditi da se ne dogode situacije kakve se iz neznanja događaju mnogima. Sagledali smo sve što je bitno da tvrtka funkcionira od starta – odgovara Bumbak.
I 'pro bono' za male
S lokalnim malim poduzetnicima početnicima rado i besplatno dijele znanje i iskustvo, vodeći se idejom da razvijaju zajednicu kako bi sutra bilo bolje i njima i njihovoj djeci i ljudima do kojih im je stalo. Dobar glas daleko se čuje, pa klijenti najčešće traže njih. Posla je dovoljno, inzistira se na kvaliteti i izvrsnosti, što znači da se prihvaća onoliko poslova koliko ih se može odraditi vrhunski. Većina klijenata privatne su tvrtke srednje veličine od Zagreba do Dubrovnika, a ima među klijentima i tvrtki iz Litve i Norveške koje razvijaju visokotehnološke proizvode. Najveći izazov u planiranju i funkcioniranju tvrtke predstavlja administracija, koja raspisuje natječaje stihijski, kasni u isplati odobrenih sredstava i koči razvoj notornom šumom propisa.
– Projektima pristupamo sistematično, da klijent dobije uslugu 'ključ u ruke', financijska sredstva i projekt koji je provediv. Klijentu napravimo financijsku projekciju za svaki mjesec, isplaniramo kada se što radi, koliko treba pokriti iz vlastitih sredstava, koliko iz kredita, tako da nema skrivenih zamki i troškova. S bankama koje su počele biti ažurnije i govoriti EU jezikom dogovaramo praćenje za predujmove i udio u financiranju – opisuje Krešimir Kovač, suosnivač šibenske agencije za razvoj i investicije.
Iskorak u drugom smjeru
Upitani o daljnjem razvoju, poduzetnici odgovaraju da su u startu zaključili da u konzultantskom segmentu ne žele graditi tvrtku s velikim brojem zaposlenika niti da imaju ambiciju velikog rasta nego da žele raditi korisne i smislene projekte te uživati u onome što rade. Zato su i iskoračili u sektor marikulture. Željeli su okušati se u realnom projektu koji će graditi iz nule i nakon dugo promišljanja pala je odluka o ulasku u marikulturu. Uzeli su u koncesiju uzgojno polje dagnji i kamenica u estuariju rijeke Krke u šibenskom zaljevu, godinu dana uložili u proučavanje sektora i istraživanje tržišta, a sada slijedi ulaganje u izgradnju inovativnoga poslovnog modela kakav kod nas školjkarstvu još ne postoji.
Razvoj koči administracija. Čeka se produljenje koncesije kao preduvjet za nadogradnju uzgajališta ulaganjem sredstava iz EU fondova. Plan je uvesti nove tehnologije i inovativno pristupiti proizvodnom procesu od uzgoja do prerade te plasiranju proizvoda, s ciljem da brend Dalmatia Sea Food postane prepoznatljiv u segmentu zdrave morske hrane, za kojom na europskom tržištu postoji velika potražnja
– Uzgoj školjaka kod nas se radi ručno, stihijski i nedovoljno organizirano. Uveli bismo najbolje prakse koje postoje u svijetu, tehnologiju novog načina uzgoja i moderne strojeve za preradu. Prerađene domaće školjke na tržištu nema, a mi želimo raditi lijepa pakiranja i plasirati proizvod s velikom dodanom vrijednošću. Postoje inovativna rješenja pakiranja i pasterizacije koja omogućuju logistiku i distribuciju. Želimo raditi ozbiljan posao, povećati kapacitete i stvoriti funkcionalan sustav koji bi opsluživalo do dvadeset ljudi – iznosi planove Krešimir Kovač.
Stvaranje novog brenda
U planu je u iduće dvije do tri godine u fazama projektno uložiti do 15 milijuna kuna, raditi na istraživanju i razvoju novih tehnologija i komercijalnih vrsta, stvoriti brend i povećati vidljivost crne školjke o kojoj zasad izvan Šibenika zna malo tko.
– Šibenska dagnja ili pidoča plasira se lokalno i nije se sustavno radilo na tome da se o njoj ispriča priča. Mislimo da je sad dobar trenutak da se to promijeni, da školjke postanu dostupnije i poznatije i da ih ljudi u Hrvatskoj počnu više konzumirati – govori Matija Bumbak o potrebi sustavne promocije šibenskog školjkarstva na potopljenom ušću rijeke Krke, snažnijem povezivanju s turizmom, prezentacijskoj priči za stvaranje doživljaja i potrebe turista da probaju pidoču.
Pokrenuli su i suradnju s domaćim i inozemnim sveučilištima, vjeruju i u suradnju s budućim Centrom za razvoj marikulture, koji EU sredstvima u šibenskom zaljevu gradi Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, te su otvoreni za suradnju sa svima.
Nadrasti zastarjele prakse
– Marikulturni sektor u segmentu školjkarstva nije se razvijao u posljednjih stotinu godina. Radi se na jednak način i vrijede jednake zakonitosti koje nitko nikad nije provjeravao. Bez znanstvenika koji će se baviti senzorikom mora, mjeriti temperaturu, morske struje, salinitet i hranjive tvari, ne možemo odrediti varijable najboljih uvjeta rasta. Treba nam znanost sa svojim spoznajama umjesto da se radi napamet i gleda u nebo hoće li školjka narasti – zaključuje Kovač.
Dok čeka da županijske službe produlje koncesiju na uzgojnom polju dagnji i kamenica u šibenskom zaljevu, poduzetničku ekipu pitamo na kraju i u koliko joj iskustvo rada u javnom sektoru pomaže u prevladavanju administrativnih barijera. Jako im, kažu, pomaže to što znaju kako sustav funkcionira i kako doći do rješenja, ali i da su radeći u gradskoj upravi svojim primjerom pokazali da se može raditi i drugačije, da je neučinkovita birokracija golem hrvatski problem i kako bi bilo lijepo da se napokon provedu ozbiljnije reforme.