Hrvatska
StoryEditor

Čak 13 ministara i jedan državni tajnik pišu plan oporavka, a nitko ne pita realni sektor što im treba

26. Kolovoz 2020.
Zgrada Vlade RHfoto Ratko Mavar
Radnom skupinom predsjeda premijer, a prvi nacrti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebali bi biti gotovi do kraja listopada. Nažalost, u toj skupini nema nikoga iz realnog sektora i akademske zajednice

Kapitalne javne investicije u željeznicu i željezničku mrežu, cestovnu infrastrukturu, zdravstvo, efikasnost javne uprave i pravosuđa su u pripremi i to su prvi projekti koji će se financirati s dogovorenih 22 milijarde eura iz EU blagajne. Sve je to super, ali gdje su tu prilike za poduzetnike i realni sektor?

Tim riječima oni koji ne ovise i ne oslanjaju se na javni sektor komentiraju prve najave koje izlaze na kapaljku o mogućnostima koje taj grandiozni iznos, te 22 milijarde eura, pruža domaćem gospodarstvu. Ponovno se u prvi plan ugurala država sa svojim investicijama, prigovaraju poduzetnici koji su se istinski nadali kako će veći dio tog novca ipak biti usmjeren na njih, ne samo na projekt preživljavanja krize nego i razvoja poslovanja. A dok poduzetnici prigovaraju jer ih nitko ništa ne pita, Vlada im poručuje da nema straha jer će se svi ti projekti provoditi u sklopu javne nabave.

U pripremi je, poručuju u Vladi, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), dokument koji će tek utrti put povlačenju sredstava Europske unije. Premda ga treba amenovati i Europska komisija i Europsko vijeće, dokument se 'glanca' i radna skupina koja ga priprema u njemu će razraditi ideje na što trebamo trošiti EU novac. Radnom skupinom koja priprema taj sveopći plan predsjeda sâm premijer, a u njoj su i trinaest ministara te jedan državni tajnik, i za Vladu panike nema nigdje.

– Prvi nacrti NPOO-a bit će gotovi do listopada i tada će se nastaviti konzultacije s Europskom komisijom – poručuju iz Vlade.
U radnoj skupini nema nikoga iz realnog sektora, nikoga iz akademske zajednice. Nikoga tko bi naveo ministre i premijera na potrebe i želje realnog sektora kojem je, barem su takvi signali, velik dio tih EU sredstava namijenjen.

Nije da neće biti novca za gospodarstvo, umiruju u Banskim dvorima, samo će se najprije pokrenuti realizacija već započetih projekata. A to su javne investicije koje su važne za oporavak, gradnja željezničkih mreža, zračne luke, cestovna i zdravstvena infrastruktura.

– Raspisivanjem javne nabave priliku imaju i naši gospodarstvenici – podsjećaju u Vladi i napominju kako je dio paketa ipak namijenjen i za očuvanje likvidnosti tvrtki te postojećih radnih mjesta, odnosno nastavak mjera zbog COVID-19​.

Što o činjenici da ih nitko ništa ne pita i da ne sudjeluju u nikakvim priprema oko povlačenja tog novca iz EU kažu u realnom sektoru, poduzetničkim udrugama i komorama, pročitajte u tiskanom i digitalnom broju tjednika Lider.

28. svibanj 2022 14:55