Hrvatska
StoryEditor

Tržište roba: Cijene pojedinih metala mogle bi višestruko porasti u odnosu na trenutačne

13. Prosinac 2021.
bakar bakrena žica
piše: Robert Jurišić, S-Grain BI

Čini se da omikron soj virusa nije toliko opasan kao što je to svojevremeno bio tada novotkriveni delta soj. Tržišta su rizik i strah/paniku koji su u početku zavladali na tržištu, racionalizirali i ukalkulirali u cijenu. Zapravo, poruka koju investirori dobivaju s tržišta je da trenutačna razina rizika neće ugroziti gospodarsku aktivnost/oporavak. A kada je tako, signal je uvijek bullish. Sama pomisao da je rizik za globalni lockdown umanjen kao i povećani optimizam oko tradicionalno povećane blagdanske potrošnje pogurale su cijene na financijskim i rubnim burzama prema gore te u tradicionalnoj borbi bikova i medvjeda na tržištu prevagu stavili na stranu bikova. Bikovi žele pogurati tržišta na još veće razine sad pred kraj godine, dok se medvjedi nadaju da će FED poduzeti konkretnije korake u suzbijanju inflacije koji bi doveli do pada cijena.

Kao posljedica svega, cijena nafte je porasla i postepeno se vraća na razine od prije nekoliko tjedana zbog očekivanja tržišta da će potražnja ostati aktivna. Ako za naftu analiziramo da cijena postepeno raste, što tek reći za prirodni plin!? Gotovo 30-postotni rast cijene u tjedan dana i evo nas ponovno na gotovo rekordnim razinama plina! Prirodni plin je strahovito porastao prvenstveno kao posljedica geopolitčkih igara vodećih zemalja svijeta. Potenciranje sukoba Rusije i Ukrajne ponvono je na vrhuncu i situacija je vrlo blizu točke iz koje nema povratka. Nadamo se da nećemo svjedočiti takvom scenariju. Samo za usporedbu, cijene plina u SAD-u je pala za 40 posto u odnosu na rekordnu razinu dosegnutu početkom listopada, prvenstveno radi, za sada, ne tako oštre zime što je smanjilo domaću potražnju te su procijenjene zalihe dovoljne da pokriju potrebe za nadolazeće zimske mjesece.

Takve cijene prirodnog plina imaju vrlo negativan utjecaj na proizvodnju umjetnih gnojiva. Postoji opravdan strah da proizvodnja neće biti dovoljna da pokrije potražnju. Cijena uree već je porasla u nebo, ali kraj rasta se još ne nazire. U periodu od siječnja do travnja situacija se može još dodatno pogoršati, kako po pitanju cijene, tako i po pitanju dostupnosti. Nedostatak gnojiva povećava rizik i strah od inflacije (smanjeni prinosi smanjiti će ponudu na tržištu). Proizvođači sa sjeverne hemisphere tek trebaju kupiti mnogo od onoga što im je potrebno za proljetnu sjetvu, dok su s druge strane glavni izvoznici Kina, Rusija i Egipat ograničili izvoz kako bi osigurali domaće potrebe. Zbog visokih cijena većina proizvođača odgađa kupnju, nadajući se da će cijene pasti te samim time preuzimaju ogroman rizik na sebe.

U poljoprivrednom svijetu, protekli tjedan sve se vrtilo oko USDA izvještaja. To je izvještaj koji početkom svakog mjeseca objavljuje američko ministarstvo poljoprivrede. Prepoznato je od strane tržišta kao glavni indikator i veliki faktor koji utječe na kretanje tržišta. U njemu se analiziraju bilance (proizvodnja, prinosi, potrošnja, izvoz/uvoz i sl.) ne samo za proizvodnju u SAD-u, već globalno za cijeli svijet. Najznačajnije brojke za izdvojiti iz izvještaja su sljedeće: globalna proizvodnja pšenice 778 milijuna megatona, kukuruza 1.209 milijuna megatona, soje 382 milijuna megatona, a globalne zalihe na kraju sezone 2021/22 se očekuju: pšenica 278 milijuna megatona, kukuruz 305 milijuna megatona, soja 102 milijuna megatona!

Na stranu izvještaj, glavna vijest proteklog tjedna bila je povećanje procjene zalihe francuske pšenice na 3,5 milijuna tona od strane FranceAgrimer-a (u odnosu na 3,17 milijuna tona procjenjenih proteklog mjeseca i 2,3 milijuna tona na dan 30. lipnja 2021). Procjena zaliha kukuruza i ječma je nepromijenjena. Tržište je na takvu vijest reagiralo i potisnulo cijene pšenice na svim relevantnim burzama prema dolje. Ipak, treba imati na umu da bilo koji pad cijene može potaknuti Kinu kao najvećeg kupca i samim time će se projicirane zalihe smanjiti. Stoga se trenutačna situacija može analizirati i kao prilika da krajnji potrošači (mlinari, tvornice stočne hrane i sl.) iskoriste ovaj pad cijene i pokriju svoje pozicije. S druge strane, smanjenje zaliha u Francuskoj, pad cijene na MATIFu i CBOTu, ukalulirani problem kvalitete australske pšenice, za sada rekordno projicirani urod u Argentini, nedostatak bullish vijesti iz Rusije te jačanje dolara nameću zaključak nije li se možda kod pšenice promjena trenda dogodila ranije nego inače?

Prijelaz na obnovljive izvore energije u godinama pred nama mogao bi znatno povećati potražnju za metalima upozorili su iz MMF-a, a postoji veliki rizik da proizvođači neće moći pratiti toliko snažnu potražnju. Za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora potrebne su velike količine bakra, silicija, srebra, cinka, kobalta, litija, nikla, željezne rude i aluminija. Procjene su da bi cijene pojedinih metala mogle porasti i višestruko u odnosu na trenutačne. Neusklađenost ponude i potražnje dodatno bi mogla biti pod pritiskom geopolitičkih kretanja, koncentracije nalazišta na ograničenim područjima te s time povezanih rizika u lancu opskrbe, skupih i dugotrajnih ulaganja u otvaranje novih rudnika/nalazišta i sl.

Trenutačne cijene aluminija i dalje su pod pritiskom krize koja se širi kineskim nekretninskim sektorom koji smanjuje potražnju. S druge strane, cijena željezne rude probila je granicu od sto dolara i na najvišoj je razini od kraja listopada, potpomognuta uglavnom zastojima u lancu opskrbe, očekivanim rastom proizvodnje čelika u prosincu te povećanim uvozom željezne rude u Kinu, koji je u studenom dosegao najveću razinu u zadnjih 16 mjeseci.

U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:

Nafta Brent:75,67 $/bbl (71,45 $/bbl)

Plin Dutch TTF: 114,5 €/MWh (88,4 €/MWh)

Pšenica MATIF March: 283,50 €/t (290,5 €/t)

Kukuruz MATIF March: 245,25 €/t (242,5 €/t)

Sojino zrno CBOT March: 12,69 $/bu (12,65 $/bu)

Zlato: 1.783 $/t.oz (1.780 $/t.oz)

Čelik: 4.303 CYN/t (4.400 CNY/t)

Željezna ruda: 102,50 $/t (99 $/t)

Aluminij: 2.636,50 $/t (2.598,50 $/t)

EUR/USD: 1,1264 (1,1302)

BDI: 3.272 (3.170)

20. svibanj 2022 08:21