'Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve'.
Tako glasi vizija autora Strategije nacionalnog razvoja RH do 2030, koju je prošlog tjedna predstavio premijer Andrej Plenković. Takav dokument do sada je izradila većina europskih zemalja, neke su svoje strategije ograničile na 2025. godinu, a neke se 'raspisale' do 2050. Njihovi ciljevi ne razlikuju se mnogo, sve zemlje žele blagostanje svojim građanima, konkurentno gospodarstvo, sigurnost i održivi razvoj. No ono što ih razlikuje jest vizija, odnosno jasna slika u kojoj se neka zemlja vidi za 10 godina. U hrvatskoj 'nabrajalici' ta je slika prilično mutna.
Korporativni prijevod vizije bi glasio: 'Mi smo tvrtka koja je konkurentna, profitabilna, inovativna, brine o okolišu, korporativnoj kulturi, naši zaposlenici su dobro plaćeni i svi imaju jednaka prava'. Nije nespojivo, ali zvuči prilično neuvjerljivo.
Razvoj i artikulacija vizije varira od zemlje do zemlje i one se vremenom mijenjaju. U novim strategijama vlade nastoje biti perspektivnije i strateški usmjerenije. Uz to, vlade više nemaju monopol nad kreiranjem vizija. U nekim zemljama poput Japana, one i dalje mogu biti definirane od strane dinamičnog šefa vlade no u Europi vizije razvoja sve više kreiraju sami građani, kao primjerice u Njemačkoj, čija je Savezna vlada obavila široko savjetovanje sa svojim građanima prilikom definicije dugoročnih ciljeva.
U izradi hrvatske Strategije posao je dodijeljen stručnjacima iz Svjetske banke koji su potom angažirali i platili domaće eksperte da napišu dokument. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je od Svjetske banke zatražilo tehničku pomoć za izradu Strategije još 2018, njezina glavna uloga bila je pružanje analitičke i metodološke podrške, dok je viziju kreiralo Ministarstvo.
Stručnjaci iz područja znanosti, savjetovanja, politike, komunikacije koji su do sada sudjelovali u kreiranju strateških dokumenata, imaju slične komentare na novu viziju Hrvatske: birokratska, nedovoljno fokusirana i motivirajuća, teško pamtljiva, nejasna i neoriginalna. Vizija s kojim se će se teško moći poistovjetiti svi slojevi društva i razumjeti svoju razinu doprinosa.
U novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera pročitajte analize stručnjaka i njihove vizije Hrvatske 2030 te primjere kako to rade ostale nacije i korporacije.