Hrvatska
StoryEditor

Članstvom u OECD-u Hrvatska će dobiti još malo savjeta

01. Veljača 2022.

Hrvatski pohod na nekolicinu preostalih članstava u međunarodnim organizacijama i integracijama nastavljen je prošlotjednim otvaranjem pregovora o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, a kada to uspješno zaključi plan je vjerojatno javiti se u Afričku uniju i Udruženje jugoistočno-azijskih zemalja (ASEAN), pa zaokružiti kolekciju članstava s Mercosurom (Južnoamerički trgovinski blok). Uglavnom, pregovori s OECD-om nemaju vremenski rok i pomalo sliče pristupanju Europskoj uniji s obzirom na to da se vode kroz 20 tehničkih odbora koji procjenjuju predanost potencijalne članice otvorenoj trgovini, pozitivnoj investicijskoj klimi, borbi protiv korupcije, pravnoj državi, demokraciji, ljudskim pravima i drugim područjima u kojima Hrvatska odavno briljira. Više-manje zamišljen kao elitni debatni klub u koji mogu samo razvijene i donekle razvijene zemlje, OECD teži promicanju gospodarskog rasta, povećanju životnog standarda, razvoju svijeta u cjelini i jačanju međunarodne trgovine. Neke konkretne moći izuzev ekspertize i platforme za razmjenu iskustava i prikupljanje nema, ali dobro izgleda u svakom državnom CV-u. Za privilegiju se, dakako, plaća i to tako da sve članice dio plate jednako, a dio prema veličini svojih ekonomija, što bi u hrvatskom slučaju vjerojatno bilo nekoliko milijuna eura.

Izvorno zamišljen kao tijelo za koordinaciju isplate pomoći Europi u sklopu Marshallova plana, OECD se u međuvremenu reinovirao u kombinaciju platforme za razmjenu dobrih praksi i politika između članica i ekonomski institut koji producira vlastita izvješća i podatke. Tako je upravo ova organizacija nedavno služila kao forum za uspješne pregovore o reformi globalnog poreznog sustava u okviru kojih je određen globalni porezni minimum za velike korporacije od 15 posto, ali i odlučeno da multinacionalke moraju ostaviti dio svojih prihoda zemljama u kojima su te prihode i ostvarile čime se želi stati na kraj kreativnom računovodstvu prvenstveno tehnoloških divova, ali i ostalih globalnih kompanija koje su dosad birale najpovoljnije porezne jurisdikcije. Za razliku od nekih drugih kolega, ekonomski analitičar i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković vidi prednosti učlanjenja.

- Ulazimo u proces pregovora. To je dobra vijest, a OECD je pritom prepoznao da smo zemlja koja poštuje načela tržišnog gospodarstva kao i demokracije i slobode pojedinca. Bitno je u tom kontekstu istaknuti kako OECD na kriterije gleda cjelovito; ne može zemlja narušavati uvriježene političke standarde liberalnih demokracija, unatoč tržišnim reformama. OECD je kao i EU političko-ekonomski klub zemalja koje teže jasnim vrijednostima i razvoju demokratskog kapitalizma u svijetu koji je prepun baš drugačijih praksi koje narušavaju i uskraćuju prilike za napredak - pojašnjava Vušković.

Prema njemu, 'ulazak u OECD za Hrvatsku znači nastavak političko-ekonomske integracije u najrazvijeniji dio svijeta', a 'činjenica da su mnoge članice EU-a dio ove organizacije dovoljno govori o njezinom značaju'. Prilika je to za sudjelovanje u nizu odbora s ciljem stvaranja javnih politika i razmjene dobri praksi javnog menadžmenta, nastavlja, te dodaje kako je moto OECD-a zajedničko stvaranje boljih javnih politika za bolje živote.

- Imat ćemo priliku sudjelovati u tom procesu i ujedno učiti dobre standarde odnosno norme upravljanja od (naj)boljih zemalja. Moći ćemo se sustavnije uspoređivati s drugim zemljama jer ćemo dijeliti podatke, a mjerenje javnih politika je bitno da znamo gdje smo i što trebamo poboljšavati kroz liberalizacijske reforme (baš ono što naše elite ne vole previše ili ne drže prioritetom). Upravo je taj faktor policy učenja kvalitete upravljanja ključan za našu zemlju kako bismo unijeli novu energiju u barem dijelove naše administracije, a koja je općenito govoreći, zajedno s domaćim političkim elitama, intelektualno i profesionalno u velikom deficitu u pogledu međunarodnih znanja - smatra Vušković.

Podsjeća i da je Hrvatska već surađivala s ovom organizacijom, primjerice kroz izradu regulatorne reforme i smjernica za bolje upravljanje državnim poduzećima, a najmlađa članica EU-a je i dio metodološkog mjerenja regulacije tržišta (PRM 2018).

- Izvrsno je to što je OECD povezan s Europskom komisijom koja i na temelju OECD-ovih preporuka i dobrih praksi onda daje reformske preporuke Hrvatskoj. Koliko će nas koštati članstvo nema službenog podatka. Jednako tako ne možemo reći kolika je stvarna vrijednost učinka kroz članstvo. Bit će jako puno mjerenja i usporedbi. Nesumnjivo, jedino ono što mjeriš, time možeš upravljati. Ono čime upravljaš to možeš poboljšavati - zaključuje Vušković.

Koliko ćemo, dakle, koristi imati od ovog članstva tek valja vidjeti, odnosno najviše ovisi o nama samima, no jedno je sigurno – za razliku od EU-a, OECD ne dijeli novce, samo savjete.

04. listopad 2022 22:21