Hrvatska
StoryEditor

‘Copycat‘ naš svagdašnji - Hoće li ikada kultura kopiranja doživjeti svoj sumrak?

17. Siječanj 2022.
Piše: Renata Debeljak

Živimo u vremenu u kojemu je 'copycat' kultura sveprisutna. Gotovo je nemoguće spomenuti neki segment svakodnevice od prehrambenih, modnih, tehnoloških proizvoda, startupova, do raznih autorskih radova u svim mogućim segmentima djelovanja, logotipa i naziva proizvoda, poslovnih modela, do društvenih mreža, koji nije zahvaćen efektom kopiranja. Doslovce je sve podložno kopiranju, često bez imalo obzira i grižnje savjesti, a oni koji kopiraju druge vođeni su prvenstveno profitom i 'iskušanim' modelom poslovanja ili dobrim idejama koje su uočili na tržištu, bez obzira radi li se o velikim ili malim 'igračima'.

Postoje ljudi koji neće izaći na tržište, pokrenuti poslovanje ili predstaviti neko svoje djelo i ideju javnosti ako nisu inovativni i originalni u svom poslu i profesiji, no s druge strane postoje i oni čije se cjelokupno poslovanje i djelovanje zasniva isključivo na kopiranju drugih i nažalost, nerijetko su oni dominantniji. Nije nikakva novost da ništa ne može stvoriti više imitatora i 'copycat' efekt kao što to može učiniti uspješan poslovni pothvat, bez obzira radi li se o ideji, inovaciji, proizvodu, odnosno bilo čemu što je uspješno implementirano u bilo koju poslovnu priliku ili pothvat. Kada nešto ili netko postane velik i zanimljiv na tržištu, za očekivati je da će se dogoditi imitacije tih proizvoda ili poslovnih modela. 'Copycat' brendovi i pojedinci su posvuda i neprestano 'vrebaju' nove prilike za kopiranje. Uvjereni su kako zavaravaju kupce, tržište i okolinu, no ponekad će biti i predmetom podsmijeha. Kopiranje drugih definitivno nije najbolji put da postanete lider u industriji ili određenom segmentu djelovanja i nipošto nije bez rizika. A to čak rade i svi tehnološki divovi današnjice pa možemo slobodno reći i da je Silicijska dolina prepuna imitatora, kao da im je kopiranje drugih važnije od inovacija. No, naravno, to rade sa dovoljno sofisticiranosti kako bi izbjegli pravne probleme.

Zaštita ideje 

Jedan od najvećih izumitelja i vizionara ikada nesumnjivo je bio (i ostao) Nikola Tesla. Vođen isključivo invencijom, nikada se nije pretjerano zamarao copyrightom, odnosno onim što danas nazivamo zaštitom autorskih prava. Iako je patentirao više od 700 izuma, od njegovih su ideja i djela mnogi drugi sastavljali svoje znanstvene mozaike i patente poput Westinghouse Electric Corporation, Thomasa Edisona ili Alexandera Grahama Bella koje u SAD-u i diljem svijeta šira javnost poznaje znatno više nego Teslu. Nikola Tesla je toga bio itekako svjestan, ali se ipak nije time pretjerano zamarao što jasno govori i njegova čuvena izjava: 'Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje'.

Iako je prije nego što se uopće izlazi na tržište, među najvećim izazovima upravo zaštita ideje, nažalost, ne postoji organizirani sustav zaštite ideja, kao što je primjerice zaštita patenta. Činjenica je i da na početku razvoja prototipa proizvoda većina ideja nema uvjete za zaštitu intelektualnog vlasništva koja se u Hrvatskoj obavlja pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a vrlo često neke tvrtke i pojedinci nemaju ni financijskih mogućnosti za tu vrstu zaštite. Istražili smo što ipak učiniti kako bi pravno zaštitili neko svoje djelo, inovaciju ili proizvod kako se ne biste i sami susreli sa krađom vlastitih ideja i proizvoda, ili možda došli u situaciju da se vas proglasi kradljivcima tuđih ideja i proizvoda.

- Proizvodi ljudskog uma predstavljaju nematerijalna dobra, čija je vrijednost u umnožavanjuupotrebi i prikazivanju drugim ljudima, pa ih nije svrhovito, a često niti moguće zaštititi sakrivanjem, zatvaranjem ili drugim mjerama fizičke zaštite. Zbog društvene vrijednosti tih nematerijalnih dobara smatra se da kreativna ili umjetnička realizacija neke ideje koja je plod ljudskog intelekta pripada njezinom stvaratelju te, pod određenim uvjetima, predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo. Iako neopipljivo u fizičkom smislu, intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine, pa se ono može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo. U poslovnom smislu intelektualno vlasništvo predstavlja nematerijalnu imovinu čije uspješno iskorištavanje može biti vrijedan temelj ili doprinos poslovanju. Kako bi se zaštitila ova vrsta dobara, te na taj način potakla ljudska kreativnost koja doprinosi općem društvenom razvitku, razvijen je odgovarajući sustav pravne zaštite intelektualnog vlasništva. Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja - pojašnjavaju u Državnom zavod za intelektualno vlasništvo.  

Autorsko i srodno vlasništvo 

Neovlaštena uporaba ili umnožavanje predmeta intelektualnog vlasništva predstavlja povredu prava, a pravo vlasnika na raspolaganje, uporabu i stjecanje koristi od takvog vlasništva štiti se sredstvima i institucijama pravnog sustava. Intelektualno vlasništvo obuhvaća dvije podgrupe prava: autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.

Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva dok srodna prava na sličan se način odnose na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i emitiranja radija i televizije. Industrijsko pak vlasništvo obuhvaća prava kojima proizvođači štite od konkurenata svoje poslovne interese, položaj na tržištu i sredstva uložena u istraživanje, razvoj i promociju. Pojedine aspekte ili svojstva nekog proizvoda moguće je zaštititi kroz jedan ili više raznih oblika intelektualnog vlasništva, koji se međusobno nadopunjuju. Primjerice, patentom se štiti novo rješenje nekog tehničkog problema, industrijskim dizajnom štiti se novi vanjski oblik ili izgled proizvoda, a žigom (poznatim i pod nazivima zaštitni znakzaštićena robna marka ili engl. registered trade mark štiti se znak koji služi za razlikovanje od sličnih proizvoda i/ili usluga na tržištu.

Dobivanje licence za reprodukciju autorskih djela i drugih predmeta zaštite je u domeni privatnopravnih odnosa. Općenito je pravilo da, ukoliko se pri poslovanju koriste autorska djela, potrebno je ugovorno regulirati prava s nositeljima prava ili njihovim opunomoćenicima.

- Idejom se smatra određeni intelektualni koncept koji još nije razrađen u smislu konkretnog ostvarenja. Tek kada inovator ulaganjem znanja i truda dođe do konkretnog ostvarenja ideje, treba razmišljati o zaštiti. Naime, intelektualnim vlasništvom štite se konkretna intelektualna ostvarenja, a ne ideje ili koncepti kao takvi. Odluka o zaštiti intelektualnih ostvarenja je strateška poslovna odluka koju treba donijeti na temelju poznavanja  sustava zaštite intelektualnog vlasništva. Sustav intelektualnog vlasništva uključuje različite oblike zaštite (prava intelektualnog vlasništva) kojima se štite specifični oblici ili aspekti intelektualnih ostvarenja. Tako se na primjer tehnička ostvarenja štite patentom ili uporabnim modelom, estetski aspekti proizvoda (originalan vanjski izgled) štite se zaštićenim  industrijskim dizajnom, prepoznatljiv naziv proizvoda ili logotip ili slogan registriranim žigom, a umjetnička ostvarenja autorskim pravom. Drugi bitan aspekt odluke o zaštiti jest analiza potrebnog ulaganja u odnosu na potencijalnu korist od zaštite odnosno rizik od izostanka zaštite. Odluke ne bi trebale biti vođene isključivo apsolutnim troškom postupka zaštite već  treba uzimati u obzir sve relevantne parametre (uložena sredstva u razvoj ostvarenja ideje, potencijalna tržišta na kojima se planira komercijalizacija i rizik od imitiranja od strane konkurencije i sl.). Zaštita intelektualnog vlasništva prvenstveno štiti od rizika da konkurenti na tržištu imitiraju intelektualno ostvarenje i na taj se način nezasluženo okoriste ulaganjem onoga koji je investirao u to ostvarenje, no zaštita ne garantira poslovni uspjeh. Da li će se komercijalizacijom zaštićenog ostvarenja ostvariti poslovna dobit stvar je poslovnog rizika - dodaju u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

Zavod je u RH nadležan za priznavanje prava intelektualnog vlasništva za koja je propisan formalan postupak priznavanja, a institucije za provedbu prava (sudovi, inspekcija, policija, državno odvjetništvo) na inicijativu nositelja prava provode postupke protiv onih koji povređuju prava. U svrhu informiranja javnosti o poštivanju i provedbi prava u slučaju povrede Zavod u suradnji s institucijama za provedbu prava održava posebni portal Stop krivotvorinama i piratstvu (http://www.stop-krivotvorinama-i-piratstvu.hr/) na kojima je detaljno objašnjen način na koji nositelji prava intelektualnog vlasništvu mogu ostvariti svoja prava i spriječiti daljnje povrede.

Ostvarenja van kategorije intelektualnog vlasništva 

Postoje određena intelektualna ostvarenja koje se ne mogu svrstati niti pod jedan oblik intelektualnog vlasništva pa ih nije moguće zaštititi (npr. poslovne metode). Za određena ostvarenja može biti prikladna zaštita putem poslovne tajne, u kojem slučaju je potrebno poduzeti sve propisane korake za održavanje tajnosti da bi poslovna tajna uživala odgovarajuću pravnu zaštitu. Inovativne tvrtke uobičajeno vrše detaljne analize tržišta, konkurencije, potreba kupaca i zasićenosti tehnološkog polja kako bi donijeli odluku o ulaganju u razvoj i plasman inovacije na tržište. Ako analiza pokaže da će uloženo biti značajno više od moguće zarade, tada bi trebalo razmisliti o isplativosti cijelog razvojnog projekta. Sličnu analizu bi trebali provesti i individualni  inovatori.

U slučajevima kada inovator ne može samostalno financirati zaštitu, postoje razni mehanizmi financijske pomoći na nacionalnoj ili regionalnoj razini (npr. https://euipo.europa.eu/ohimportal/hr/online-services/sme-fund), međutim oni su uglavnom rezervirani za malo i srednje poduzetništvo. Individualni inovatori u RH imaju mogućnost plaćanja umanjene naknade troškova postupka za zaštitu nekih prava, ali to nije slučaj u svim državama. Nerijetko inovatori traže poslovne partnere kako bi ipak uspjeli zaštititi i komercijalizirati svoju inovaciju, što je također jedna od opcija uz odgovarajuće mjere opreza (npr. prethodno sklapanje sporazuma o neotkrivanju  povjerljivih informacija).

Informacijskom centru za intelektualno vlasništvo Zavoda pojedinci i tvrtke obraćaju se u raznim situacijama. Većina ih se raspituje o mogućnostima zaštite vlastitih ostvarenja s ciljem uspješne komercijalizacije, međutim sve se više se traže i informacije vezane za izbjegavanje povrede tuđih prava, te provedbi vlastitih prava. Najčešće nam se obraćaju individualni inovatori, te mali i srednji poduzetnici koji ne posjeduju dovoljno znanja o temeljnim postavkama sustava zaštite intelektualnog vlasništva, o pravilnom odabiru adekvatne vrste zaštite, te općenito o mogućnostima upotrebe intelektualnog vlasništva u poslovanju. Državni zavod za intelektualno vlasništvo djeluje upravo u tom smjeru pomažući zainteresiranima da se uspješno snađu u inače kompleksnim pitanjima o intelektualnom vlasništvu.

Genius Croatia

Genius Croatia je platforma za promicanje, prezentaciju i komercijalizaciju hrvatskih inovativnih projekata, ideja, izuma, ljudi i timova te njihovo spajanje s domaćim i međunarodnim tržištem, kapitalom i medijima. Ideja za pokretanje Genius Croatia došla je uslijed prepoznavanja potrebe da se na jednom mjestu predstave, objedine i prate brojni hrvatski inovativni projekti, ideje i izumi te time olakša njihovo unapređenje, financiranje, proboj na tržište i medijska eksponiranost. Budući da su na njihovim web stranicama prezentacije ideje potencijalnim donatorima uglavnom, javne, pitali smo ih jesu li se susreli sa nekim konkretnim primjerima krađe tuđih ideja i inovacija.

- Korisnici Genius Croatia čiji su projekti bili javno objavljeni bili su upućeni da u opisu svoje ideje ne iznose tehničke detalje već samo opišu što ideja, izum ili inovacija radi. Nismo imali prijavljenih krađa ideja, što ne znači da ih nije bilo ili da nisu inspirirale druge na slična rješenja. Na stranicama, dakle, nismo imali prijavu krađe ideje, no u razgovoru sa mnogim inovatorima (pojedincima i tvrtkama) moglo se naslutiti da takva iskustva nisu rijetkost. Vjerujem da je to i opravdani razlog straha od krađe. To naravno nije dobro, jer validacija ideje mora postojati i nekome ju ipak trebate reći, no apsolutno mi je jasno kada ljudi oklijevaju. Znam tvrtke koje su na sajmove inovacija išle isključivo da bi dobile ideje za svoje proizvode bez želje da ostvare suradnju s autorom. Da se razumijemo oblici plagiranja i krađe ideja postoje u svim segmentima poslovanja. Reverse engineering je poznati način na kojem su se proslavile cijele nacije. Primjera jasno ima i kod nas. Naprimjer, jedna poznata hrvatska tvrtka koja izvana naglašava inovativnost, isključivo je do svojih proizvoda dolazila na takav način. Otišli bi na sajmove u Njemačku ili Švedsku i kupili jedan komad proizvoda koji im se sviđa, rastavili ga na komade i kopirali - objašnjava nam Siniša Necko, koautor projekta Genius Croatia i CEO tvrtke Giritech Ltd. sa sjedištem u Dublinu sa kojom rade na jednoj inovativnoj softverskoj platformi te drugim projektima vezanim za IT.

Ako se ne radi o doslovnoj kopiji proizvoda, inovacije ili ideje često je teško dokazati krađu.

- Zna se da čak i kada je inovacija zaštićena patentom u mnogim slučajevima je prilično lako kopirati stvari uz izmjene dijelova rješenja. Stvari su još teže za male inovatore i manje tvrtke, jer troškovi tužbe i dokazivanja prava na inovaciju mogu biti izuzetno visoki i trajati godinama. Način i prakse po tom pitanju jako idu na ruku velikim tvrtkama i korporacijama. Iako sama ideja nije dovoljna za poslovni uspjeh, ona je često ključna, a njenu vrijednost umanjuju najviše oni koji ih nemaju - dodaje naš sugovornik koji kao freelancer vodi i kreativni IT tim na projektima vezanim za web i mobile tehnologije, savjetovanje i digitalni marketing.

Zanimalo nas je i koliko su često putem stranice Genius Croatia uspjeli pronaći donatore za objavljene ideje i inovacije.

- Tijekom godina rada portala imali smo iznimno velik interes, te prijavu inovacija i ideja, koje još uvijek pristižu. Dapače, imali smo problem sve to skupa odraditi, jer smo sve odrađivali u svoje slobodno vrijeme. Portal je trenutno u mirovanju, a i dalje mislim da bi mogao i može biti sjajan projekt, no treba refresh i financijsku podršku. Projekt je trenutno u fazi prodaje. Genius Croatia nastao je kako bi ljudi imali mjesto gdje njihova ideja može dobiti na vidljivosti i gdje se može pronaći i nakon što 'zabljesne' na nekom sajmu ili u novinskom članku. Željeli smo kreativni potencijal naših ljudi kao obilježje duha, za koji mislimo da je enorman, predstaviti potencijalnim investitorima i javnosti općenito, pomoći u povezivanju tvrtki i pojedinaca te edukaciji - dodaje naš sugovornik.  

Pravovremeni izlazak na tržište je ključ

Isplati li se onda plaćati velike svote novca za nešto što će možda, unatoč pravnoj zaštiti, ponovno biti podložno 'krađi'. 

- Ako ovdje mislite na patentiranje i zaštitu inovacije (zaštitu intelektualnog vlasništva) moj osobni stav je u velikoj većini slučajeva, pogotovo za male poduzetnike i pojedince, da se ne isplati osim eventualno zaštite žiga. Važnije je biti pravovremen s izlaskom na tržište i neprestano inovirati kako sam proizvod ili uslugu tako i procese povezane s time. Biti korak ispred najbolja je zaštita. Know-how koji se stječe prilikom tih procesa i kvaliteta ljudi u tvrtki je ono što vas izdvaja. Bezbroj je primjera toga. Naprimjer, američki Groupon koji je razvio inovativan model usluge imao je na desetke ili na stotine pokušaja kopiranja i većina ih je propala. Razlog je jednostvano u tome što sama tehnologija ili ideja nije dovoljna, već je know-how, ljudi, odnos s kupcima i dobavljačima te sam način na koji netko radi posao, u konačnici presudan. Sve to vodi i do karaktera određene osobnosti kao temelja uspjeha ili neuspjeha inovacija ili općenito posla - zaključuje Siniša Necko. 

24. svibanj 2022 16:44