Hrvatska može biti jedno od vodećih odredišta za razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, smatraju u Hrvatskoj udruzi za umjetnu inteligenciju - CroAI, koju je na konferenciji AI2Future u četvrtak podržao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
"Neke stvari i pitanja važni za razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj i zakonima su već određeni, no ima još dosta toga za odraditi, pa tako i dovršiti nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije, koji je u nacrtu od 2019. Vjerujem da ćemo to dovršiti u idućih nekoliko mjeseci te će svi važni dionici biti kontaktirani", istaknuo je ministar Ćorić na dvodnevnoj konferenciji u organizaciji CroAI-a, koja je virtualno okupila domaće, ali i svjetske stručnjake te primjere najbolje prakse s područja umjetne inteligencije.
Po njegovim riječima, očekuje se i okvir za digitalnu Europu 2021.-2027., a postoji i "europska agenda razvoja koncipirana zelenim planom iz prošle godine, koja je jasno dala do znanja da Europa ide u novom smjeru, i to održivog razvoja, čistih tehnologija, napuštanja tradicionalnih industrija i ka novim izazovima i tehnologijama, među kojima je i umjetna inteligencija".
"Već sada je poznato da će se 37 posto sredstava iz EU fondova morati usmjeriti u zelenu tranziciju, a bar 20 posto u digitalizaciju i digitalnu transformaciju, što je također otvoren prostor za daljnji razvoj umjetne inteligencije. Tu ćemo tehnologiju označiti i u budućoj gospodarskoj strategiji, a 2030. Hrvatsku vidimo kao zemlju u kojoj je došlo do pomaka od trenutne strukture gospodarstva ka smjeru novih industrija koje počivaju na novim tehnologijama i digitalizaciji te smatramo da će hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku doći do razine EU-a", naglasio je ministar.
Ćorić je spomenuo i da se za ulaganja u tehnologiju mnogo očekuje i iz europskih financijskih omotnica, koje će se u idućim mjesecima i godinama otvarati za sufinanciranje projekata. Najavio je i da će se u idućih nekoliko mjeseci u Novom Zagrebu otvoriti Europski centar za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina.
Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš najavio je, pak, da će u svakoj komori u Hrvatskoj predstaviti koncept razvoja umjetne inteligencije te podržati AIRoadshow ili putujuću konferenciju o umjetnoj inteligenciji koja će obići sve hrvatske županije i omogućiti mladima upoznavanje s vodećim poduzetnicima iz tog segmenta.
"Preko HGK se može lakše komunicirati i s državom oko nove nacionalne razvojne strategije, kao i revizije strategije pametne specijalizacije, koja je trebala reći u čemu Hrvatska ima šanse na globalnom tržištu, a to je sigurno i umjetna inteligencija", naglasio je Radoš, dodajući da je važno 'snimiti' situaciju na terenu i točno znati čime raspolažemo kako bi mogli izabrati tržišnu nišu.
Više od sto kompanija i 70-ak startupova razvija i primjenjuje umjetnu inteligenciju
Na konferenciji je po prvi put predstavljen i pregled tržišta umjetne inteligencije odnosno koncept po kojemu udruga CroAI u suradnji sa HGK prati to tržište. Oznijeli su podatak da se time u Hrvatskoj bavi više od stotinu raznih malih i velikih kompanija te najviše 70-ak startupova, koji ili samo razvijaju ili i primjenjuju tu tehnologiju.
Među onima koji se time najviše služe i na tome rade su telekomi, brojne banke, osiguravatelji, trgovački lanci te već svjetski poznate tvrtke poput Photomatha, Microblinka, Infobipa i Rimac Automobila, koji su upravo primjenom tih rješenja stvorili konkurentne proizvode.
"Otkrili smo i da je oko 80 posto svih koji se time bave u Zagrebu, kao i da su žene osnovale oko 14 posto tih tvrtki, a nadamo se i da će se sve to 'razvući' i šire po Hrvatskoj, ali s obzirom da je to za mnoge u svijetu još ipak novije područje, Hrvatska i ne stoji tako loše", naglasila je članica CroAI-ja Hajdi Ćenan.
Predsjednik udruge izvoznika softvera Davor Runje predstavio je inicijativu te udruge - hrvatsku AI Ligu, koja će se nastojati baviti i podržavati društveno odgovorne projekte.