Produkcijska kuća Antitalent čiji je film Murina (producirali su ga s RT Featuresom) pobrao nagrade na Cannesu, planira neke serije i ekranizacije romana Kristiana Novaka – 'Ciganin, ali najljepši' i 'Črna mati zemla'. Danijel Pek, suvlasnik Antitalenta, objašnjava kako u toj produkcijskoj kući biraju sadržaj koji će producirati?
Veli kako svaki međunarodni uspjeh filma ili serije otvara puno novih mogućnosti cijeloj industriji. Zato, ističe, možemo se s pravom veseliti uspjehu Murine u Cannesu ili primjerice Kinoramine serije Područje bez signala koja je ovih dana pobrala veliki uspjeh na Series Mania, najznačajnijem festivalu serija na svijetu, koji se održava u Lilleu.
- Antitalent razvija više različitih filmskih i serijskih projekata. Neki od tih projekata su redateljski i oni su ih počeli razvijati samostalno, drugi dio smo počeli raditi sa stranim partnerima, no najveći dio je iz našeg vlastitog razvoja u kojem nas inspiriraju neki događaji, novinski članci ili pak književni predložak. Tako smo npr. rezervirali prava za ekranizaciju romana 'Črna mati zemla' Kristiana Novaka koji razvijamo kao igrani film, a nakon toga i za drugi roman istog autora 'Ciganin, ali najljepši' koji vidimo i razvijamo kao dramsku seriju – kaže Pek.
Dodaje da prate trendove na svjetskom audiovizualnom tržištu, prilagođavaju ih našim uvjetima, no ističe da im je glavni cilj pri izboru projekata taj da to budu projekti s potencijalom, odnosno da od hrvatskih i lokalnih tema i autora dođu do međunarodno prepoznatljivih proizvoda namijenjenih europskom i svjetskom tržištu.
- Vjerujemo da je u tom smjeru budućnost hrvatske filmske i televizijske produkcije i da nam trendovi globalizacije distribucije, ali lokalizacije sadržaja, u tome idu na ruku – kaže Pek.
Zanimalo nas je ima li dovoljno interesantnih ideja i kako doći do novca. Pek na pomalo šaljiv način kaže da, što se njih tiče, ideja je uvijek više nego novca. Produkcijske kuće imaju dosta dug i neizvjestan put u audiovizualnoj industriji jer od same ideje pa do premijere prođe između tri i pet godina, ia to ako ide sve po loju. A u tom se vremenu promijene i ideja, i ljudi, i interes publike, kao i uvjeti na tržištu.
- Problem hrvatskog tržišta je njegova veličina i audiovizualna djela skoro da i ne mogu postojati bez značajne potpore države i javnih medija. Prema tome uloga koju imaju HAVC i HRT u Hrvatskoj nije bitna samo radi naše industrije, nego i nacionalne kulture i jezika. No da bi proizvodili djela koja su zanimljiva i u svijetu, moramo se prema njemu otvoriti i tematski i autorski i na sve druge načine, što podrazumijeva i više različitih izvora financiranja. U tom smjeru se događaju dobri pomaci u novom Zakonu o elektroničkim medijima, no trebamo nastaviti širiti moguće izvore financiranja i jačati kreativu istovremeno, ta dva procesa su nužno povezana da bi ostvarili značajnije uspjehe. Nije slučajno da su i Murina i Područje bez signala koje sam spomenuo na početku, projekti koji su na nove i bolje načine iskoristili više načina financiranja i privukli značajna međunarodna sredstva za, u biti hrvatski film i dramsku seriju – zaključuje Pek.