Iako 'zeleno i pametno' ne zvuči komplicirano, doima se kao da bi demistifikacija onoga što sve mogu značiti te dvije sasvim obične riječi bila i više nego korisna kako bi se što više ideja skuhalo te povuklo što više eura iz nove financijske omotnice i interventnog programa za oporavak Iduća generacija (NGEU) koji su 'teški' 22 milijarde kuna.
Izvrsna polazišna točka za sve one koji žele osmisliti pametan i održivi projekt ili tom opisu prilagoditi postojeći projekt nedavno je objavljeni izvještaj 'Zeleni Covid-19 plan za oporavak i otpornost Europe' gdje je konzultantska tvrtka EY izdvojila tisuću projekata koji zadovoljavaju kriterije zelenog razvoja, tehnološki su relevantni, omogućuju ekonomske, socijalne i ekološke koristi te su usklađeni sa strateškom usmjerenošću prema dostizanju nulte stope emisije stakleničkih plinova.
Iako je u izvještaju navedeno nekoliko primjera projekata, među kojima su i hrvatski samoodrživi solarni brod SolarCat, energetska obnova zgrade kazališta u Vinkovcima, softversko rješenje za poljoprivrednike Agrivi, nije dostupan pregled svih tisuću. Zasad je ta lista poznata EY-u i vladama država. Stoga smo za ideje o smjerovima u kojima treba planirati nove projekte koji zadovoljavaju pametne i zelene kriterije svih budućih EU natječaja pitali Helgu Bubanović Devčić, partnericu u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY-u Hrvatska.
- Kada govorimo o smjeru ulaganja u nadolazećem razdoblju, naglasak će, između ostalog, biti na ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet.Poticat će se ulaganja u projekte povezane s čistom energijom, dekarbonizacijom energetskog sektora, kružnim gospodarstvom, kao i projekti usmjereni na razvoj pametne mobilnosti, održiv urbani razvoj i održivo gospodarenje otpadom, očuvanje bioraznolikosti, poticanje održive industrije te razvoj novih zelenih tehnologija i materijala, primjerice, smart building tehnologija ili netoksičnih građevinskih materijala i sl. U okviru buduće Zajedničke poljoprivredne politike poticat će se, između ostalog, održiva proizvodnja hrane, biogospodarstvo i razvoj pametnih sela. Svoje mjesto u budućem razdoblju imat će i financiranje 'zelenih' istraživanja i inovacija. Generalno, u fokusu će biti inovativni i zeleni projekti te projekti usmjereni ka korištenju disruptivnih tehnologija - kaže Bubanović Devčić.
Savjetuje poduzetnicima da kontinuirano prate događanja na europskoj i nacionalnoj razini s obzirom na to da zadnjih mjeseci svjedočimo brojnim prilagodbama okvira financiranja, budućih fondova te dostupne novčane omotnice. Još uvijek očekujemo i donošenje nekih od ključnih nacionalnih dokumenata od velike važnosti za buduće korištenje dostupnih instrumenata poput Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i novih Operativnih programa za korištenje EU fondova u financijskom razdoblju 2021.-2027.
- Kada je u pitanju Mehanizam za oporavak i otpornost u okviru Next Generation EU-a, zemlje članice pa tako i Hrvatska užurbano rade na pripremama nacionalnih planova oporavka koji će biti temelj za financiranje u okviru spomenutog mehanizma. U okviru spomenutog plana, ulaganja će zasigurno biti usmjerena u projekte vrlo visoke razine pripremljenosti koji će moći započeti s provedbom već početkom 2021. godine kako bi se što prije povukla raspoloživa sredstva - ističe Bubanović Devčić.
Na to se nadovezuje i Vlatko Martinović, voditelj odjela za razvoj projekata u savjetničkoj tvrtki Projekt jednako razvoj, navodeći kako su nedostatna financijska sredstva, sporost birokracije i kašnjenje u donošenju strateških dokumenata najveće prepreke izvedbi projekata. Međutim, izdvaja pritom i primjere uspješnih projekata s kojima bi se, smatra, trebalo nastaviti zelenu i pametnu tranziciju.
– Projekti koji uspješno integriraju teme inteligentnih i inovativnih rješenja, ulaganja u istraživanje i razvoj te zelenu tranziciju i smanjenje emisije CO2 su zasigurno projekti koje treba razvijati i podržavati - sažima Martinović navodeći kako je koncept pametnih gradova dobar temelj za buduće pametne i zelene projekte. Hrvatska, kaže, ima dobru praksu u razvoju takvih projekata. Prošle godine Rijeka je dobila nagradu 'Smart city' za nadzor prometa dronom i stvarno praćenje stanja na terenu, a ove godine glavna nagrada zahvaljujući implementaciji pametnih rješenja završila je u Dubrovniku.