Strukovne udruge naoko diskretnije zastupaju interese bankara, osiguravatelja, industrijalaca, turističkog sektora… No kad se ceh ujedini, pritisak može biti jednako efikasan kao i medijski eksponiraniji i spektakularniji štrajkovi, traktorski ili braniteljski prosvjedi
Jake skupine zastupaju interese svojih članova na državnoj razini, prvenstveno sindikati državnog i javnog sektora. Kad službenici, prosvjetari, liječnici, cestari, ili policajci zakašlju, premijer i ministar financija hvataju se za glavu. Branitelji su u dva navrata rušili SDP-ove vlade, a umirovljenici su uoči svakih izbora grupacija kojoj se umiljavaju najveće stranke.
U sjeni toga žive i rade razna strukovna udruženja, koja naoko diskretnije zastupaju interese bankara, osiguravatelja, poljoprivrednika, industrije, turizma… Organizirani su kroz obavezno članstvo u HGK-u, dobrovoljno u HUP-u ili drugim kanalima. Njihova specifičnost je u tome što kroz cehovsko djelovanje moraju ostaviti po strani borbu za tržište, i skupa s najžešćim konkurentima ostvarivati zajedničke zahtjeve, koji su najčešće upućeni na državne adrese.
Tako su u Udruzi banaka Zaba, PBZ, Erste, RBA…, u Hrvatskom uredu za osiguranje sve su vodeće osiguravajuće kuće, a u Izvršnom odboru HUP-ove Udruge trgovine sjede predsjednik Odbora i Uprave NTL-a Martin Evačić, prvi ljudi Konzuma (Slavko Ledić), Peveca (Jurica Lovrinčević),dm-drogerie markta (Mirko Mrakužić), Emmezete (Slobodan Školnik), član Uprave Spara (Danijel Vidiš)… Možemo zamisliti kako bi svi oni najradije jedan drugoga 'utopili u žlici vode', ali će se itekako ujediniti i zajednički istupiti u zagovaranju rada trgovina nedjeljom.
Ministar shvatio poruku veledrogerija
Prema potrebi se javljaju i predstavnici veledrogerija. Jasminko Herceg prošlog je tjedna kao predsjednik HGK-ovog Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima ‘dočekao’ novog ministra zdravstva s upozorenjem da je dug bolnica premašio tri milijarde kuna, te da zdravstvene ustanove kasne s plaćanjem dobavljačima lijekova i zdravstvene opreme i više od tisuću dana. ‘Nitko ne može garantirati da neće doći do obustave dostave lijekova’, priprijetio je prvi čovjek najveće veledrogerije Medike. Ne sumnjamo da je ministar Vili Beroš shvatio poruku, i da se dug ovih dana ipak počeo smanjivati, kao i obično nakon sličnih intervencija.
Kako vrednovati te cehovske lobiste? Ne postoje čvrsti kriteriji. Izdvojili smo deset najagilnijih strukovnih udruženja. Procjenjivali smo ih na osnovu aktivnosti i medijske prisutnosti, ali i prema rezultatima koje postižu.
Moćni bankari nemoćni pred švicarcem
Primjerice, HUB je među najaktivnijim, najutjecajnijim i najorganiziranijim interesnim grupama ali ni sa moćnim zaleđem 18 najvećih banaka - osnivača nije uspio izlobirati zadovoljavajuće rješenje u 'slučaju švicarac'. To priznaje i Zdenko Adrović, direktor HUB-a, koji se proteklih nekoliko godina usredotočio na borbu za pravnu sigurnost poslovanja i zaštitu vjerovnika. Adrović smatra da HUB 'predstavlja stavove banaka na zadovoljavajućoj razini te komunicira relevantne pravne i ekonomske činjenice dostojanstveno i profesionalno, kako bi javnost mogla steći širu sliku o problematici kredita s valutnom klauzulom CHF'.
Problem je (bio) i s tzv. crnom listom. Banke zbog GDPR-a godinu i pol dana nisu razmjenjivale informacije o kreditnoj sposobnosti klijenata. Sustav je nakon usklađivanja s GDPR-om opet pokrenule u rujnu 2019. U tijeku su obnavljanje potpune razmjene podataka, ali i zakonske promjene kojima će se, prema Adroviću, uvesti obveza razmjene osobnih podataka između banaka nužnih za procjenu kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom, kao i informacije o urednosti u podmirivanju prijašnjih obveza.
Bankarska šira slika
Osim bitke sa posljedicama 'slučaja švicarac' i revitalizacije 'crne liste' dužnika, i bankarska udruga gleda širu sliku. Zato i šef HUB-a Zdenko Adrović naglašava da održavanje stabilnog i konkurentnog bankarskog sustava, ne samo da poboljšava percepciju Hrvatske u očima investitora, već i cijeli sustav privlačenja investicija čini kvalitetnijim. - U nadolazećem razdoblju nastavit ćemo naglašavati važnost pravne sigurnosti poslovanja, jasnu regulaciju i sve ostale čimbenike koji utječu na investicijsku klimu u Hrvatskoj – zaključuje Adrović.