Devalvacija ne bi pomogla Hrvatskoj jer smo visoko eurizirana zemlja

Monetarna je politika poput užeta, lakše ga je zatezati nego gurati. Red je na fiskalnoj politici - poruka je guvernera HNB-a Borisa Vujčića s predavanja 'Ekonomski ciklusi i ekonomske politike' kao gosta na obilježavanju petogodišnjice rada Instituta za inovacije.

Iako oni koji prate makroekonomiju nisu čuli ništa nova Vujčić je ponovio koji su dosezi monetarne politike u recesiji, što je HNB sve učinio da potakne kreditiranje, zašto nas devalvacija ne bi izvukla, postoji li uopće veza između rasta kredita i rasta BDP-a i što su radili drugi koji su se izvukli.

Da je upravo ponavljanje majka mudrosti pokazalo je i pitanje upućeno guverneru: bi li devalvacija ipak pogurala izvoz, i to nakon što je objasnio zašto slaba kuna u našim uvjetima ne bi imala puno veze s rastom izvoza.

Hrvatska je, naime, jedna od najviše euriziranih zemalja u svijetu s visokim udjelom stranih banaka (koje se refinanciraju, u eurima, kod svojih matica) zbog čega HNB ima ograničenu kontrolu nad cijenom kreditne ponude, dakle kamatnjak odavno nije instrument kojim HNB može reagirati na tržištu. Posljedica je to loše monetarne politike u prošlosti koja joj danas prilično veže ruke. Prije krize HNB je povukao niz poteza da smanji stupanj eurizacije, no čim je kriza zazujala nad Hrvatskom stvari su se vratile na početak. U trenutku kada eurizacija dosegne vrlo visoku razinu (iznad 50 posto) ona postaje ograničenje za monetarnu politiku.

Vujčić objašnjava da čak i mala nestabilnost tečaja dovodi do prelaska s domaće na stranu valutu, dovodi do inflacije i, najvažnije - djeluje prorecesijski, jer raste zaduženost svih sektora. 

Izvlačeći još jednom sve poteze kojima je HNB u vremenima prije krize djelovao anticiklički, a u krizi prociklički pokazao je i da nema tako čvrste veze između rasta kredita i rasta gospodarstva.

- Fiskalna bi politika trebala djelovati anticiklički osobito kad je monetarna politika ograničena visokom razinom eurizacije. U tom slučaju fiskalna politika mora biti glavna anticiklička ekonomska politika - kategoričan je Vujčić odmah podvlačeći da je to sada teško jer nismo bili disciplinirani u dobrim vremenima. No vremena za odugovlačenje nema, jer razlika između kamatne stope na javni dug i stope rasta problem čini sve dubljim.

Hrvatska zapravo nema alternative, jer ne bude li smanjivala proračunski deficit po 0,5 postotnih bodova godišnje dogodit će nam se, tvrtdi, efekt grude snijega - razlika između kamate na dug i BDP-a sve je veća, jer što je veći dug neke zemlje raste i trošak kamata. Danas su ti troškovi s 1,5 posto BDP-a u 2008. porasli na čak 3,5 posto!

Primjeri Baltičkih zemalja koje su provele snažnu fiskalnu konsolidaciju i nakon kratkotrajnog urušavanja nastavile rasti pokazuje da izbora nema. To znači ne samo odrezati višak proračunskih rashoda nego poboljšati i uvjete poslovanja jer takve zemlje uspijevaju povući i više EU sredstava.

No ključna je poruka da Hrvatska nije malo otvoreno nego malo zatvoreno gospodarstvo, premalo da bi raslo na unutarnjem tržištu, pa je istinska šansa - izvoz.