Svijest o važnosti kupnje domaće robe, ali i o njezinoj kvaliteti, prevladala je kod krajnjih kupaca, što je i trgovce natjeralo da promijene nekadašnju strategiju naručivanja robe iz uvoza. Veliki maloprodajni lanci redom prihvaćaju strategiju plasmana što više domaće hrane
Iako je svim trgovačkim lancima glavna marketinška poruka da se na njihovim policama velikim dijelom nalazi domaća roba, taj podatak kupac na prvi pogled ne može lako provjeriti, posebno kada je riječ o svježem programu, voću i povrću, mesu i pekarskim proizvodima. Jer na tim proizvodima najčešće nema prepoznatljive ambalaže niti je takva roba brendirana, a sitna slova na deklaracijama vide tek rijetki koji ih namjenski traže i čitaju. No, sumnju da je riječ samo o marketinškoj, a ne o najnovijoj poslovnoj strategiji trgovaca donekle raspršuju podaci Ministarstva poljoprivrede. Iako su nam police u doba lockdowna bile pretrpane voćem i povrćem iz uvoza, i to u vrijeme dok su tržnice bile zatvorene i domaći proizvođači nisu imali gdje plasirati svoje proizvode, čini se da se stanje promijenilo nabolje u korist domaće robe.
Prema podacima koje su Ministarstvu poljoprivrede dostavili trgovački lanci, u prvom polugodištu ove godine otkupljeno je 11,3 posto više povrća u odnosu na isto razdoblje lani, a u vrijednosnom se smislu bilježi pad od 2,5 posto, što ukazuje na rast ponude, ali i pad cijena povrća. Uzme li se u obzir proljetno razdoblje i dio ljetnog, kada smo bili preplavljeni robom iz uvoza, čini se da je rast udjela domaćeg povrća uslijedio nakon toga, odnosno u posljednjih mjesec ili dva ili na početku godine.
Kod voća u istom razdoblju situacija je obrnuta; u prvih šest mjeseci zabilježen je količinski pad otkupa od strane trgovačkih centara za sedam posto u odnosu na prvo polugodište 2019. godine, a vrijednosno se bilježi rast od 18 posto, unatoč slabijoj zastupljenosti na policama.
Iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju na činjenicu da je sektor voća, a pogotovo povrća uslijed zabrane rada tržnica i restorana u drugom kvartalu tijekom najžešće krize uzrokovane pandemijom COVID-19 pretrpio znatne gubitke, a najveće su zabilježili proizvođači salate, mladog luka, krastavaca, rotkvice, tikvica, kupusa, rajčice i paprike. Udio domaćeg voća na policama trgovačkih lanaca u srpnju je bio visok kod šljive i drugoga sezonskog voća, odnosno kod vrsta koje su tada bile u rodu, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede i dodaju da se od povrtnih vrsta vrlo visok udio domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca odnosio na lubenice, dinje, rajčice, kupus, kelj, mrkvu, mladi krumpir i blitvu.
Slično stanje zabilježeno je i u kolovozu, pri čemu se od voća visok udio domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca odnosio na jabuku sorte gala, koja najranije dospijeva, te na lubenice i dinje, kao i na sezonsko povrće: rajčicu, papriku, patlidžan, krastavce, kupus i blitvu, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, napominjući da su te podatke prikupili od trgovaca. Iako su podaci o uvozu voća, povrća i mesa u 2019. poražavajući, jer uvoz iz godine u godinu rapidno raste, čini se da je ipak svijest o važnosti kupnje domaće robe, ali i o njezinoj kvaliteti, kod krajnjih kupaca prevladala, što je i trgovce natjeralo da promijene nekadašnju strategiju naručivanja robe iz uvoza.
U Konzumu, od kojeg su građani i očekivali da najviše podupire hrvatske proizvođače, ističu da je to zaista tako, jer im je strateška orijentacija nabava primarno od domaćih proizvođača, nerijetko čak i nauštrb cijene. Osim toga, pokrenut je brend Najbolje iz Hrvatske kako bi se osigurala dodatna mjesta na policama malim domaćim proizvođačima. Još jedan domaći trgovački lanac, splitski Tommy, navodi da mu je plasman robe proizvedene u Hrvatskoj strateški cilj poslovanja. U njemu napominju da su u ukupnom asortimanu hrvatski proizvodi zastupljeni s minimalno 70 posto udjela, a u brojim robnim grupama u ponudi su isključivo proizvodi hrvatskog podrijetla.
I u Kauflandu kažu da je suradnja s domaćim proizvođačima važan segment njihova poslovanja; navode podatak da surađuju s više od 90 malih proizvođača i OPG-ova, a ovisno o sezoni, oko 60 posto voća i povrća je iz Hrvatske. Ističu da su ove godine uputili javni poziv za proširenje suradnje s domaćim malim proizvođačima mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina, jaja, ulja, svježih sokova, domaće tjestenine, voćnih namaza, čajeva i biljnih proizvoda, slatkiša i kolača, te proizvoda od meda, brašna kao i konzerviranog povrća. Odaziv je, kažu, bio izniman, pristiglo je 137 prijava. A prema podacima Lidla Hrvatska, udio domaćih dobavljača voća i povrća još je veći i iznosi oko 90 posto te u stalnom asortimanu ima gotovo sto posto svježu svinjetinu, piletinu i junetinu iz domaće proizvodnje. Na domaće proizvode na policama ponosni su i u Sparu Hrvatska, napominjući i da su jedini trgovački lanac koji u asortimanu ima biojaja hrvatskog podrijetla te patke i piliće hrvatskih proizvođača iz slobodnog uzgoja.
Ali unatoč ovako lijepim pričama koje stižu od trgovaca, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu da iako ne raspolažu podacima u kojem su udjelu domaći proizvodi zastupljeni na policama hrvatskih trgovina, proizvođači ih svakodnevno upozoravaju kako im je teško plasirati svoje proizvode na police trgovina, jer se prednost daje uvoznoj robi, niže cijene i sumnjive kvalitete. Dapače, samo smo proteklih tjedana imali nekoliko primjera povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, a koje su pojedini trgovci i uvoznici prodavali po nerealno niskim cijenama, kao što je, primjerice, teletina po cijeni od 30 kuna za kilogram, upozoravaju HPK.
Opširnije o ponudi trgovačkih lanaca, ali i problemima hrvatskih proizvođača, možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.