Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji. Od 138 nazočnih zastupnika, za zakon je glasovalo njih 124, suzdržanih je bilo deset, protiv četvero. Broj glasova koje je zakon dobio, govori da su za njega glasovali i oporbeni zastupnici, koji točno, znat će se kad nadležna saborska služba objavi taj podatak.
Zakon definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.
Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna. Uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobodit će se i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom. U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Obiteljska kuća zakonom je definirana kao stambena zgrada do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan te onaj kojim se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade tako da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove povratka zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije. Jednom godišnje, do kraja lipnja za prethodnu godinu, Vlada će Saboru morati podnijeti izvješće o učincima zakona o obnovi.
U potresu 22. ožujka u Zagrebu je oštećeno 25 tisuća zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26 tisuća zgrada. Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu. Razmjeri štete procijenjeni su na oko 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.
Hrvatska gospodarska komora pozdravlja donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Novi Zakon, u odnosu na postojeće propise, smanjuje troškove, pojednostavljuje dokumentaciju i skraćuje vrijeme potrebno za njenu izradu.
„Zakon je prije svega konkretan u smislu financijske potpore države u obnovi koja je vezana i uz socijalne kriterije. Stvorena je podloga da se Zagreb i okolica obnove na stručan način i po visokim sigurnosnim, ali i konzervatorskim standardima. Predstoji nam inzistiranje na maksimalno transparentnom prikazu utrošenih javnih sredstava i na korištenju što je više moguće hrvatskih proizvoda u procesu same obnove. Zakon pruža potreban okvir, a HGK je napravila Katalog hrvatskih proizvoda koji se mogu koristiti u obnovi, no važno je da svi sudionici procesa obnove; projektanti, naručitelji i izvođači budu svjesni da ugrađujući hrvatsko grade našu ekonomiju i čuvaju domaća radna mjesta“, poručuje potpredsjednica HGK za promet i graditeljstvo Mirjana Čagalj.
Katalog je izrađen s namjerom predstavljanja domaće proizvodnje naručiteljima roba i usluga s detaljnim informacijama o proizvodima, posebno prilikom pripreme natječajne dokumentacije. U katalogu je, u sklopu akcije Ugradimo hrvatsko, izrađena posebna kategorija proizvoda i tvrtki za obnovu od potresa u kojoj je upisano oko 1500 proizvoda.