Kad se govori o tome tko je pobrao najviše 'vrhnja' u koroni zatvaranjem ugostiteljskih objekata, spominju se benzinske postaje i kiosci koji su u pandemiji u svoje asortimane 'trpali' sve što se moglo prodati na tržištu s ograničenim kretanjem. Pa ipak, malo bolji uvid u poslovanje kioska tijekom pandemije, ipak pokazuje da se benzinske postaje i kioske ne može istovjetno uspoređivati te da su kiosci podnijeli popriličnu žrtvu. To je jasno i svakome tko je u svom kvartu ostao bez cigareta jer njegov kiosk više ne radi. A takvih je slučajeva puno. Prema podacima tri najveća konkurenta na tržištu maloprodaje u segmentu kioska: Tiska plus, BAT Adrije i NLK trgovine i distribucije, nije bilo drastičnih zatvaranja, ali je bilo drastične preraspodjele, odnosno optimizacije prodajnih mjesta. Osim trajnih zatvaranja, brojni su kiosci, posebice na obali, promijenili svoje poslovanje tako što su se prebacili na sezonski tip i rade samo u najprometnijim turističkim mjesecima. I sada posljedice pada turizma dolaze na naplatu.
Lideri na tržištu ističu da su, prije pandemije, najveći promet ostvarivali kiosci na najfrekventnijim lokacijama, glavnim trgovima, autobusnim kolodvorima, tramvajskim okretištima i izrazito turističkim lokacijama. Tim lokacijama je zbog smanjenih gužvi i potrebe socijalnog distanciranja, a u Zagrebu i zbog potresa, sada promet manji, a povećao se kioscima u kvartovima i naseljima, gdje se ostvaruje većina prometa. Drugi trend odnosi se na ponudu robe u kioscima. Građani su u ovo vrijeme kioske počeli koristiti puno više za kupnju razne robe, ne samo one uobičajene.
Kroz što tržište kioska prolazi i kako se lideri na tržištu prilagođavaju dinamičnim promjenama zatvaranja i otvaranja maloprodajnih mjesta, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.