Idemo u investiciju od gotovo šest milijuna eura kojom ćemo udvostručiti kapacitete klanja s dvije tisuće pilića na sat na četiri tisuće. Povećavamo i broj farmera, dakle kooperanata s kojima radimo, a i primarnu proizvodnju ove godine povećavamo za pedeset posto
Dubravko Folnović na direktorsku poziciju u Perutninu Ptuj – Pipo Čakovec imenovan je nakon što je matičnu tvrtku u Ptuju preuzeo ukrajinski MHP Holding Jurija Kosiuka i donio nove ambicije.
Znate li vi sada odgovor na pitanje je li prvo kokoš ili jaje?
– Svakako je kod nas prvo jaje, tu počinje proces. Zatim je tu valionica, jednodnevni pilići i broj onih koji će ući u tov, uz praćenje mortaliteta, od veterinarske kontrole, prijevoza pilića na farmu, tova i rasta pa njihova vraćanja u klaonicu do proizvodnje svježeg mesa i drugih proizvoda. Svježu piletinu moramo isporučiti na police u prvoj trećini vrlo kratkog roka trajanja, od šest do osam dana. Tu je i problem anatomije pileta. U skladu s trendovima ljudi u posljednje vrijeme sve više žele bijelo meso; file, batke i krila rjeđe konzumiraju, a pile ima samo jedna prsa, dvije noge, dva krila...
Pa ja baš prvo tražim 'bocku'.
– Ali vi ste u manjini! Potrebe, želje i gastrotrendovi različiti su i sve to treba uskladiti. Ovaj biznis znatno je kompleksniji od čipsa, čak i od mliječnoga. Treba voljeti brzu industriju poput ove i onda vas to ispunjava te daje dodatni adrenalin i volju za poslom.
Perutnina Ptuj od lani ima novog vlasnika...
– To je ukrajinska tvrtka MHP Holding koja je sada najveći europski proizvođač svježega pilećeg mesa i želi učvrstiti prvu poziciju. Akvizicijom Perutnine Ptuj došla je na europsko tržište i s primarnom proizvodnjom. Vlasnik je također uvidio potencijal cijele jugoistočnoeuropske regije u kojoj Slovenija ima vrlo dobre udjele i prodaju, a u BiH, Hrvatskoj i Srbiji ti su udjeli manji i ima dosta potencijala.
Koliko piletine zapravo proizvodite odnosno prodajete?
– Prošle godine prodali smo 17.500 tona, za ovu godinu cilj je 21.000 tona, odnosno blizu 11 milijuna pilića.
A 2021. idete na 35.000 tona?
– Sa svim tim investicijama sigurno. Osim toga, uložili smo novac u obnovu svojih šest farmi pilića, imamo šest novih kooperanata; jedan je jako velik, ima četrnaest farmi.
Tko je to?
– Riječ je o vrlo velikoj investiciji koja je još u fazi gradnje. To je zaokružen proces koji se temelji na najsuvremenijoj tehnologiji, od proizvodnje pilića do bioenergije. Pustit ćemo da se završi taj novi moderni objekt te vas pozvati na proljeće, kada dobije sve dozvole i otvori vrata.
Koliki je vaš udio na hrvatskom tržištu?
– PP-ov je udio u svježemu mesu dvadesetak posto, a u preradi više od 25 posto. Naš je top-brend Poli, na njegovoj kvaliteti i prepoznatljivosti gradimo priču o mesnim proizvodima.
Idete na četrdeset posto udjela?
– Ne ide to u kratkom roku, od jedne do dvije godine, najprije želimo učvrstiti svoju poziciju na hrvatskom tržištu.
Imate sto dvadeset vlastitih prodajnih mjesta na tržnicama, uglavnom manjih, što je prednost zbog novca koji dobivate odmah. Ali tako prodajete samo od deset do dvadeset posto proizvodnje. To je preveliko financijsko opterećenje.
– Mijenjaju se okolnosti poslovanja. Maloprodaja se proteklih godina otvarala zbog cirkulacije gotovine, nemogućnosti plasiranja svih količina proizvoda drugim prodajnim kanalima. U međuvremenu su se situacija, tržište, poslovanje promijenili. U proteklih šest mjeseci zatvorili smo osamnaest neprofitabilnih trgovina, preusmjerili fokus prodaje. Tvrtkina strategija bit će zadržavanje maloprodaje, ali ne u sadašnjem ili prijašnjem opsegu; bit će to specijalizirane imidž-trgovine, maloprodajne i gastrotrgovine u kojima ćemo komunicirati s potrošačima. Nismo zacrtali konačan broj, ali sigurno će ih biti manje od sto dvadeset. Maloprodaja nije i neće biti naš osnovni biznis.
Kako stojite s radnom snagom?
– To je jedan od najvećih problema. Snalazimo se na različite načine, od suradnje s agencijama do uvoza radne snage. Posebno se bojim što će se događati nakon 1. srpnja, kad hrvatskim građanima više neće trebati radne dozvole za Austriju.
Kolika je plaća u Pipovoj proizvodnji?
– Plaće su od početka godine revidirane i sada nemamo ni jednu u proizvodnji ispod četiri tisuće kuna neto. I to nije kraj, a cilj je osigurati pristojnu egzistenciju i zadržati kvalitetne radnike. Ne samo mi, cijela industrija morat će to pratiti. Hrvatska više nije 'low--cost country'. Ljudi, pogotovo specijalista, tehnologa, gotovo nema.