Nesvakidašnji poduzetnik, doktor biologije Dušan Jelić osnovao je tvrtku koja zapošljava, ostvaruje prihode, posluje u plusu i razvija proizvode za održivu budućnost koji mogu pomoći u borbi s klimatskim promjenama. Osim projekata praćenja stanja vrsta i staništa ili 3D kartiranja vodenih staništa sonarom, sada njegova tvrtka Biota radi na učinkovitim rješenjima za pošumljavanje i urbanom vrtu
Doktor biologije Dušan Jelić za ovdašnje je prilike nesvakidašnji poduzetnik. Jedan je od rijetkih domaćih znanstvenika koji su odlučili komercijalizirati svoje zamisli i koncepte te se upustiti u poduzetničke vode. Predsjednik Hrvatskog instituta za biološku raznolikost i bivši direktor Hrvatskog herpetološkog društva Hyla, koji je iskustvo stjecao i radom u Državnom zavodu za zaštitu prirode, osnovao je prije nepune tri godine u svom rodnom Grubišnu Polju biotehnološku tvrtku Biota.
– Znanstvena istraživanja u privatnom sektoru veoma su teška i financijski upitna, ali donose slobodu od političkih pritisaka i slobodu aktivnog djelovanja. Tvrtku sam osnovao jer smatram da je za kvalitetnu i dugoročnu zaštitu prirode potrebno razviti nove tehnologije, proizvode i usluge. Komercijalizacijom takvih proizvoda i usluga stvara se financijski okvir iz kojeg se mogu financirati skupa znanstvena istraživanja i aktivna zaštita prirode. Tako se stvara zatvoreni kružni proces u kojem znanstvena istraživanja služe kao osnova za izradu inovativnih proizvoda i usluga, koji se komercijaliziraju te donose dvojaku korist samim aktivnostima, kao što su pošumljavanje ili proizvodnja zdrave hrane, ali i financijsku podršku za nova znanstvena istraživanja – objašnjava nam Jelić što ga je to nagnalo u poduzetništvo, uvjeren da znanost mora biti snažno integrirana u gospodarstvo.
Bombica sa sjemenjem
Zatekli smo ga u Eko kampusu Puljane u Nacionalnom parku Krka, u kojem je Biota smjestila svoj znanstveno-istraživački centar za istraživanje bioraznolikosti i promidžbu zelenih tehnologija. Razvija ondje inovativnu tehnologiju pošumljavanja izgorenih šumskih površina i onih uništenih prekomjernom sječom. Pokaže li se tehnologija funkcionalnom, mogla bi pomoći u rješavanju klimatskih promjena, odnosno ublažavanju globalnog zatopljenja, i biti primjenjiva u pošumljavanju bilo gdje u svijetu, od šibenske Dubrave do brazilske Amazonije. Tvrtka trenutačno testira nove metodologije za povećanje učinkovitosti svojih budućih proizvoda. Potencijalno globalno najkorisniji, bombica sa sjemenjem autohtonih vrsta stabala namijenjena pošumljavanju velikih i nepristupačnih površina s pomoću dronova, nazvan je Forest bomb.
– Bombica je izrađena od jezgre koju čini sjemenka ili više njih, malo humusa i gnojiva te vanjskog omotača od gline. Njezina je svrha da zaštiti sjemenku tijekom transporta i fizičkog izbacivanja na tlo te od potencijalnih predatora koji bi sjemenku pojeli ili odnijeli, recimo vjeverice i puhovi. No tijekom prvih jačih kiša ovojnica od gline se otapa, sjemenka dobiva vodu i počinje klijati. Paralelno se rabi nekoliko dronova koji pri niskom preletu ispuštaju bombice na definirano područje – tumači nam znanstvenik i poduzetnik tehnologiju proizvoda koji njegova tvrtka počinje testirati pilot-projektom pošumljavanja izgorenih područja nepristupačnih dijelova kanjona rijeke Krke sjemenom autohtonog hrasta, nekad davno dominantne vrste u dalmatinskim šumama.
Paketić za volontere
Inovativni proizvod dio je programa u sklopu kojeg tvrtka razvija i projekt 'Forest in the box', sjemenke s deklariranim podrijetlom u kutiji, potrepštinama i uputama za sadnju i praćenje rasta, namijenjen volonterima koji žele uzgojiti svoja stabla za pošumljavanje, dok su bombice namijenjene javnim ustanovama i poduzećima koja upravljaju velikim šumskim površinama.
– Interes za ovakve tehnologije vrlo je velik i svakako postoji tržište za taj tip proizvoda. Obični ljudi i brojne nevladine organizacije žele se boriti s klimatskim promjenama sadnjom novih šuma, ali u većini slučajeva nemaju dovoljno stručnosti da bi to samostalno pokrenuli u većim razmjerima. Mi nudimo rješenja koja bi premostila te probleme. Na ovaj način svatko može pomoći. Netko će posaditi jedno stablo, a netko milijune, ali ako angažiramo dovoljno ljudi, to znači da možemo napraviti promjenu. Javnost je jako slabo upoznata s činjenicama što se zapravo događa s globalnim zatopljenjem. Ljudi to doživljavaju kao nešto vrlo potencijalno i neizvjesno, ali činjenice govore da se klima ubrzano mijenja. Više ne govorimo o promjenama koje će utjecati na našu djecu, sada govorimo o radikalnim promjenama klime koje će jasno osjetiti i naša generacija – napominje poduzetnik Jelić, čija tvrtka planira razvoj proizvoda za pošumljavanje sufinancirati iz fondova EU te prikupljanjem sredstava putem servisa za 'crowdfunding'.
U biotehnološkoj tvrtki Biota u fazi su pripreme projektne dokumentacije i procjenjuju da će za testiranje biti potrebno između 300 i 500 tisuća, a za provedbu projekta vjerojatno i nekoliko milijuna kuna.
Povrće s balkona
Malo više od milijun kuna potpore tvrtki je nedavno odobreno na natječaju za inovativnost u poduzetništvu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, za projekt 'Urbani vrt', još jednu od inovativnih tehnologija za održivu i zelenu budućnost. Riječ je o projektu koji bi mnogima omogućio uzgoj zdrave hrane u urbanim područjima u kojima za takav proces uglavnom nema dovoljno kapaciteta.
– Hrana se doprema iz stotinama ili tisućama kilometara udaljenih megafarmi gdje se proizvodi na traci. Na takvim farmama količina je važnija od kvalitete i zato rajčica kupljena u supermarketu nema okus ni blizu onoj koje se sjećate iz djetinjstva, a koja je uzgojena u bakinu vrtu. Naš koncept urbanog vrta donosi tehnologiju uzgoja na tehnologiji akvaponike, odnosno na načelu kombiniranog uzgoja povrća i slatkovodnih riba. Takvi sustavi upotrebljavaju se diljem svijeta za uzgoj hrane u komercijalne svrhe, no naš je sustav dizajniran tako da bude dovoljno malen da stane na prosječni balkon zgrade, ravni krov ili u podrum, ali da ipak proizvodi dovoljno hrane za jednu obitelj. Sustav je modularan i lako se proširuje te ga je moguće proširiti i uzgajati hranu čak i za prodaju – govori Jelić o još jednom inovativnom proizvodu koji bi na tržištu trebao biti dostupan od iduće godine, po cijeni jedne jedinice između deset i petnaest tisuća kuna.
U suradnji s Oxfordom
U nepune tri godine postojanja tvrtka ovog znanstvenika i poduzetnika odradila je i više projekata praćenja stanja vrsta i staništa, među njima i projekt kartiranja staništa ugrožene riječne kornjače, projekt zaštite čovječje ribice i praćenje stanja ihtiofaune u Parku prirode Vransko jezero. Biota odrađuje i 3D kartiranje vodenih staništa sonarom, provodi istraživanja krša i podzemlja, a prošle je godine dobila posao uklanjanja uvezene štuke iz rijeke Krke uz uporabu elektroagregata kojim se omamljuje ta predatorska riblja vrsta.
U suradnji s britanskom tvrtkom Operation Wallace, u vlasništvu Sveučilišta u Oxfordu, organizirala je već nekoliko znanstvenoistraživačkih kampova za studente s prestižnih stranih sveučilišta, dvotjednu stručnu praksu u nacionalnim parkovima Krka i Mljet. Nacionalni parkovi i parkovi prirode, u kojima su prepoznali važnost znanstveno zasnovane zaštite prirode, za sada su glavni partneri male biotehnološke tvrtke iz Grubišna Polja koja na tržištu nudi i uslugu konzultacija u sektoru zaštite prirode. Sedam stručnih knjiga i četrdesetak znanstvenih radova njezina osnivača i vlasnika ne ostavljaju mjesta sumnji u stručnost. Doktor biologije Dušan Jelić iskoračio je iz ovdašnjih okvira u kojima se znanost tek treba riješiti zastarjelih institucionalnih poimanja i snažnije integrirati u gospodarstvo. Osnovao je tvrtku koja zapošljava, ostvaruje prihode, posluje u plusu i razvija proizvode za održivu budućnost koji bi već sutra mogli pronaći globalnu primjenu i pomoći u borbi s klimatskim promjenama.