Hrvatska
StoryEditor

Dvanaest najodrživijih - Odgovornost se pamti

31. Prosinac 2021.
Rigorozni su potrošači dok biraju brendove, proizvode i usluge. Cijena više i nije odlučujući faktor, traže se društvena i klimatska odgovornost. Pred kompanijama je stoga mnogo vanjskih pritisaka da maksimalno prilagode poslovanje i proizvodnju najnovijim zelenim postulatima. Velik dio potrošača već je promijenio ponašanje

Bildanje globalnog ekološkog oka potrošača koje promatra svaki predmet svoje potencijalne kupnje kroz spektar društveno odgovornih praksi proizvođača povećava kompanijama brzinu na traci za trčanje u smjer toga pametnog, ekološkog, održivog, inkluzivnog svijeta za kojim žudimo. Potrošači više ne gledaju samo u vlade s očekivanjem da svojim radom zaštite klimu i prirodna staništa – kompanije su u njihovim očima podjednako odgovorne za održivu budućnost, a svjesni su da je velik dio odgovornosti i na njima samima. Stoga postaju sve rigorozniji u odabiru robnih marki, brendova, pa čak i proizvoda s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nema dvostrukih mjerila. Svima se sudi jednako jer nitko ne želi podnijeti krivnju za zločin kao što je ekocid i ubojstvo jedinoga nastanjivog planeta za koji znamo. Pred kompanijama je stoga mnogo vanjskih pritisaka da, ako već nisu, maksimalno prilagode poslovanje i proizvodnju najnovijim zelenim postulatima.

Ekološko buđenje

Budući da se ide prema ujedinjenim ciljevima, želje potrošača sada se mogu prilično jednostavno iščitati i iz političkih diskursa koji se sve češće fokusiraju na zelenu transformaciju i zaustavljanje klimatskih promjena. Pogledaju li se zaključci COP26, UN-ova klimatskog samita koji je nedavno održan u škotskom Glasgowu, može se zaključiti kako potrošači žele one proizvode za čiju se proizvodnju emitiralo najmanje stakleničkih plinova, zato se na sve više proizvoda stavlja oznaka koliki je njihov otisak CO2. To znači da se proizvodni pogoni moraju energetski prilagoditi, uvesti obnovljive izvore energije u svoju praks, baš kao i kružnu ekonomiju, jer će potrošači s odobravanjem gledati na ambalažu od recikliranih, biorazgradivih materijala. Jednako tako blagonaklonost ide tvrtkama koje se uključuju u akcije pošumljavanja, revitalizacije onečišćenih prostora, zaštite pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Sve se broji.

Svaka je tvrtka budućnosti zasebna aktivistica, korporacijska Jane Fonda koja vodi svoje bitke protiv klimatskih promjena, ali i protiv nehumane i neetične prakse, što podrazumijeva njegovanje društvene ravnopravnosti, rodne jednakosti, inkluzivnosti, angažiranosti na dobrobiti zaposlenika. Svrha kompanija daleko je nadišla puko stvaranje profita. Novi globalni izvještaj The Economist Intelligence Unita, čiju je izradu naručila organizacija za zaštitu divljine i ugroženih vrsta World Wildlife Fund (WWF), pokazuje da je u posljednjih pet godina online pretraživanje održivih dobara globalno poraslo za čak 71 posto. To ekološko buđenje ne događa se samo među potrošačima u visokorazvijenim zemljama, snažno se osjeti i u zemljama u razvoju. Primjerice, u Indoneziji su takve pretrage porasle za 24 posto, a u Ekvadoru za nevjerojatnih 120 posto.

Najvažnije domaćim potrošačima

Kako doista društveno odgovorno i održivo posluju tvrtke, a i kako se ponašaju brendovi i građani da bi pozitivno utjecali na društvo i okoliš, Lider je ispitao u suradnji s agencijom za istraživanje tržišt​a Hendal. U istraživanju koje je provedeno online u studenome sudjelovalo je četiristo građana i rezultati su pokazali da potrošači pamte i prepoznaju odgovornu praksu kompanija. Ispitanici su imali slobodu odgovora, sami su navodili tvrtke za koje smatraju da posluju odgovorno. Među dvanaest najodgovornijih tako su se našli dm, Lidl, HEP, Podravka, Hrvatski Telekom, Jamnica, Ikea, Ina, H&M, Coca-Cola, Kaufland i A1. Građani su svojim odgovorima sugerirali da pri kupnji najviše pozornosti pridaju praksi održivog razvoja kao što su razvrstavanje otpada te očuvanje vode i ostalih prirodnih resursa. Polovina njih rekla je da pozornost pridaje i poštovanju ljudskih prava, upotrebi ambalaže te održivoj ekonomiji. Zanimljivo je da samo pet posto građana ne kupuje održive proizvode, a osam posto izjavljuje da im je to nevažno. Ispitanici su potvrdili i da su svjesni kako je dio odgovornosti na njima, većina (65 posto) ograničila je uporabu plastike, a polovina je izjavila da svoj doprinos očuvanju planeta daje usmjerujući se na kupnju sezonskih proizvoda ili proizvoda domaćih proizvođača.

Što manje plastike

Na plastiku se usredotočila i Jamnica, jedna od, prema tom istraživanju, najodgovornijih tvrtki u Hrvatskoj.

– Društveno odgovorno poslovanje važan je dio naše strategije održivosti i jedan od poslovnih prioriteta i Jamnice i Fortenova grupe čija smo članica. Ove smo godine proveli niz aktivnosti za zaštitu okoliša, potporu različitim skupinama društva kojima je pomoć najpotrebnija i unapređenje kvalitete života lokalne zajednice u kojoj se nalaze naši proizvodni pogoni. Iako sve te aktivnosti pozitivno utječu, posebno smo ponosni na uvođenje boce od sto posto reciklirane plastike, rPET, za prirodnu mineralnu vodu Janu – rekli su u toj tvrtki kad smo ih zamolili da za potrebe ovog članka izdvoje samo jedan društveno odgovoran projekt koji provode.

Istaknuli su da je u tom projektu izrazito važna i uloga potrošača koji se potiču da recikliraju boce nakon konzumacije jer tako osiguravaju sirovinu i rPET te pomažu kružnom modelu gospodarstva. Korištenjem boca od sto posto reciklirane plastike i boca smanjene težine, kakve su uveli za Janu i druge brendove, u Jamnici planiraju smanjiti količinu plastike za čak 860 tona u jednoj godini.

Za ravnopravnije društvo

Koliko je društvena odgovornost u poslovanju šarolika i kako se sve može izraziti, svjedoči Ikea Hrvatska koja je svoje zauzimanje za ravnopravnost ove godine obilježila posebnom ponudom u povodu Međunarodnog dana izlaska iz ormara. Posjetiteljima robne kuće Ikea Zagreb ponudila je okvir za fotografije sa simboličnom porukom 'OQUEER' objasnivši da postavljanjem obiteljske fotografije u 'OQUEER' roditelji šalju poruku svojoj djeci da će im uvijek biti potpora bez obzira na to koga vole.

– Nastavak je to napora tvrtke Ikea Hrvatska za stvaranje što ravnopravnijeg društva. U svibnju smo pokrenuli kampanju 'Ljubav živi i izvan četiri zida' zauzimajući se za veću ravnopravnost i snažniju uključivost svih LGBT+ osoba, a prije se tvrtka otvoreno založila za jednaku zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim i drugim pozicijama u tvrtki. Tako je danas na najvišim upravljačkim pozicijama u tvrtki Ikea Hrvatska zaposleno 57 posto žena, a u ukupnom broju ima 48 posto zaposlenica – istaknuli su u tom švedskom lancu prodavaonica namještaja.

Naftna kompanija Ina pak godinama ulaže u unapređivanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj; u posljednjih deset godina u to je uložila 6,5 milijuna kuna. Svjesna iznimnih okolnosti u kojima se usred pandemije koronavirusa i serije potresa koji su pogodili Hrvatsku nalazi taj sustav, ali i cijelo društvo, ta je tvrtka samo u ovoj godini zdravstvenim institucijama donirala 1,4 milijuna kuna. Nakon razornog potresa na području Sisačko-moslavačke županije i ozbiljne štete na sisačkoj Općoj bolnici 'Dr. Ivo Pedišić' promptno je onamo usmjerila svoju donaciju. Sredstva su dobili i Zavod za onkologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb, Klinički bolnički centar Rijeka, pet zdravstvenih institucija i njihovih odjela: Klinički bolnički centar Osijek, Banka tkiva i stanica Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice, Zavod za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkoga bolničkog centra Split, Udruga Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. life), Dom zdravlja Sisak i Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra.

– Sredstva koje je Ina donirala bit će usmjerena u unapređenje dijagnostike, nabavu prijeko potrebnih uređaja, poboljšanje uvjeta smještaja i liječenja bolesnika, boljih uvjeta rada zdravstvenih djelatnika i unapređenje provedbe znanstvenih i edukativnih aktivnosti – rekli su u toj tvrtki poručivši kako će nastaviti s akcijom donacija bolnica i u budućnosti.

Utjecaj na zajednicu

Među zelenim, održivim praksama koje nisu promaknule budnom ekooku potrošača jest i program recikliranja starog tekstila švedskog lanca trgovina odjeće Hennes & Mauritz (H&M) u kojem potrošači za donošenje odjevnih predmeta koje više neće nositi zauzvrat dobiju popust na sljedeću kupnju. Da njegov utjecaj na zajednicu bude pozitivan, revno pazi i trgovački lanac Kaufland, čija su okosnica društveno odgovornih programa djeca, zdravlje i okoliš.

– Uglavnom se usmjeravamo na projekte koji podižu svijest i donose stvarne promjene. U fokusu ovogodišnje akcije korporacijskog volontiranja bilo je očuvanje okoliša, pa su tako Kauflandovi zaposlenici čistili zelene površine u gradovima diljem Hrvatske. Zaposlenici iz gotovo četrdeset poslovnica, logističko-distributivnog centra i upravne zgrade dali su svoj doprinos u čišćenju divljih odlagališta otpada i drugih površina koje su teret za prirodu, ali i opasnost za ljude i životinje – opisali su u Kauflandu kako su ove godine pridonijeli boljitku građana. Tvrtka je k tome svim zaposlenicima koji su sudjelovali u akciji za dobrobit zajednice dala plaćeni slobodan dan i zahvalnicu za poseban angažman.

Svi oni dokaz su da se združenim radom i plemenitom namjerom može uvesti niz malih promjena koje na kraju donesu jednu veliku. Osobito zadovoljava što su izdvojeni projekti i kompanije samo dio većeg mozaika koji neumorno radi i smišlja kako učiniti svijet boljim mjestom i zadovoljiti potrošače. 

19. svibanj 2022 06:35