EK o korupciji : Hrvatska među najgorim članicama, ali uz značajan napredak

Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Cecilia Malmstrom predstavila je danas prvo ikad izvješće Komisije o korupciji u Europskoj uniji provedeno u svim zemljama članicama Unije uključujući i Hrvatsku

Cilj dokumenta nije kažnjavanje, prozivanje ili kreiranje novih zakonskih rješenja, objasnila je Malmstrom, već stjecanje jasnije slike o stupnju korupcije. Prema iznesenim procjenama, nelegalne i koruptivne prakse Uniju koštaju oko 120 milijardi eura godišnje, što je u razredu godišnjeg europskog proračuna. Slijedom toga, jedan od glavnih zaključaka izvješća je kako se treba više napraviti u kažnjavanju i prevenciji ovakvih praksi. Iako je sasvim jasno da u nekim članicama postoji veći stupanj korupcije nego u drugima, dokument Komisije nije želio rangirati države članice, niti uspoređivati efikasnost, ali je zato pokazao kako postoje značajne razlike u kvaliteti borbe protiv korupcije od članice do članice, ali i jasno iscrtao skupine zemalja.

Najnovija članica nalazi se u jednoj od najgorih skupina sa Češkom, Litvom, Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom, u kojoj su rezultati slabi kako po pitanju percepcije korupcije, tako i prema stvarnim iskustvima. Ipak, barem unutar te skupine, Hrvatska i Češka stoje nešto bolje uspoređeno s ostalim navedenim članicama. Tako je između 6 i 29 posto ispitanika u tim zemljama bilo traženo, ili je od njih očekivano, mito (šest posto u Hrvatskoj), dok ih između 84 i 99 posto korupciju smatra rasprostranjenom u svojoj zemlji (94 posto u Hrvatskoj). Čak 81 posto poduzeća smatra favoriziranje i korupciju preprekom tržišnom natjecanju u Hrvatskoj. U poglavlju posvećenom isključivo Hrvatskoj, navodi se kako je proteklih godina značajan napredak ostvaren u borbi protiv korupcije, no Komisija predbacuje Hrvatskoj preveliki fokus na kažnjavanje umjesto na prevenciju. Potrebno je uspostaviti pravila ponašanja za političare na svim razinama s jasnom definiranim odgovornostima, izvesti detaljnije provjere imovinskih kartica i mogućih sukoba interesa te uspostaviti efikasne mehanizme sprječavanja korupcije u državnim tvrtkama. Pored toga Komisija Hrvatskoj preporuča implementaciju strategije za prevenciju korupcije u javnoj nabavi, posebice u zdravstvu, kao i kvalitetniju zaštitu zviždača.

Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da čak 76 posto ispitanika smatra korupciju vrlo rasprostranjenom, 56 posto izjavilo da se prema njihovom mišljenju problem u njihovoj zemlji u posljednje tri godine pogoršao, dok je svaki 12 Europljanin iskusio osobno, ili posvjedočio, korupciji. Neki od trendova istaknuti u izvješću odnose se na neujednačenu prevenciju od članice do članice, što vrijedi i za kažnjavanje. Interesantno, točni podaci i statistike o korupciji su manjkavi u većini članica zbog čega je procjena otežana. Financiranje političkih stranaka i razina odgovornosti političara u mnogim je članicama još uvijek nedovoljna, posebice zbog slabog progona nezakonitog financiranja stranaka kod mnogih članica, usprkos puno strožim usvojenim pravilima u tom pogledu. Četvrti jasan trend uočen u izvješću je veća rasprostranjenost korupcije na lokalnom i regionalnom nivou, gdje su kontrole slabije. Građevina, zdravstvo, državne kompanije i javne nabave istaknuti su kao posebno ranjiva područja u kojima je korupcija najrasprostranjenija.