Hrvatska
StoryEditor

Ekonometrija: Pulski ekonomisti pripremaju izravni prijenos hrvatskog BDP-a

23. Travanj 2020.
Ako pulski projekt ‘BDP uživo‘ prema relevantnoj metodologiji novozelandskog Sveučilišta Massey zaživi, mogao bi biti moćno oružje za planiranje ekonomske strategije, no ujedno bi smanjio današnju moć političara, utemeljenu na populizmu

Kad se suoči s problemom, profesor Baltazar misli, misli i – smisli. Onda u svoj stroj za izume ubaci potrebne parametre, pokrene ga i dobije čarobni eliksir koji rješava problem. Slično se ponašaju baltazari hrvatske politekonomije, samo obično bez hepienda iz crtića. Najprije su kao eliksir za rješavanja gospodarskih posljedica koronakrize izmislili puku odgodu naplate poreza, što je, zapravo, samo odgoda stečaja za većinu pogođenih tvrtki. Istodobno su val otkaza namjeravali spriječiti isplatom mjesečne potpore manje od naknade koju novonezaposleni ostvaruje prva tri mjeseca na burzi rada. Tek žestoke reakcije poslovne zajednice nagnale su državu da počne i otpisivati dio poreznih obveza i da poveća iznos mjesečne naknade.

Tako je pandemija svom silinom i brzinom udara ogolila voluntarističko odlučivanje prema načelu pokušaja i pogrešaka te populističko dodvoravanje interesnim skupinama ključnima za mjesečni stranački rejting, a jedanput u četiri godine i za rezultate parlamentarnih izbora.

Za to vrijeme, na drugoj strani svijeta, jedna država po veličini usporediva s Hrvatskom ima gotovo izravan prijenos promjene BDP-a iz dana u dan. Novi Zeland nije svjetska velesila samo u ragbiju, njegov je nacionalni 'sport' i makroekenomsko modeliranje. Novozelandski baltazari sa Sveučilišta Massey, predvođeni ekonomistom Christophom Schumacherom i podatkovnim stručnjakom Teom Susnjakom, razvili su GDP Live, rješenje koje predviđa kretanje BDP-a. Ovih dana, kad je i Novi Zeland na udaru koronavirusa, krivulja BDP-a do utorka je pala na minus od 7,9 posto (u odnosu na prethodni kvartal), a za cijeli kvartal prognoziran je pad od 21 posto.

– Projekt s Masseya spaja makroekonomske modele i velike skupove podataka, big data, kako bi izračunao i projicirao BDP Novog Zelanda u stvarnom na nacionalnoj i regionalnoj razini – objašnjava dr. sc. Marinko Škare, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma 'Dr. Mijo Mirković', na kojem je pokrenut projekt čiji je cilj procjena BDP-a u stvarnom vremenu, a oslanja se na ideju realiziranu na Sveučilištu Massey.

– Dosad smo razvili prvu verziju modela opće ravnoteže za Hrvatsku, DSGE, to je zasad testni model koji se provjerava, korigira odnosno parametrizira i kalibrira kako bi što bolje zrcalio stvarnu strukturu hrvatskoga gospodarstva. Nakon što bude prošao sve faze testiranja, slijedi teži dio, a to je osigurati potrebne inpute: statističke podatke DZS-a, Fine, Ministarstva financija i ostalih službenih izvora podataka, što će biti izazov jer je podatkovna osnova u Hrvatskoj veoma loša, što hardverski, što programski, pa će projekt biti ograničen upravo zbog dostupnosti podataka. U svakom slučaju, spremni smo nositi se s njegovim izazovima – kaže dr. sc. Škare i upozorava da novozelandski model funkcionira čak i u vremenu velikih poremećaja koje je donijela pandemija, što ilustrira vrlo strm pad krivulje BDP-a u ovome mjesecu.

'Izravan prijenos' makroekonomskih kretanja nije važan (samo) zbog predviđanja. Još je važniji zbog mogućnosti kreiranja gospodarskog sustava jer se i prije provedbe može simulirati kakve će posljedice i za koga imati dizanje ili spuštanje PDV-a za jedan posto, relaksiranje ili pooštravanje poreza na dobit i dohodak…

Marinko Škare podsjeća da se više od dvadeset godina zauzima za to da se takvi modeli uvedu u Hrvatsku, ali i da to vladajućima (tko god bili) nikad nije odgovaralo:

– Zamislite da ministar financija izađe u medije prema premijerovoj uputi i kaže: 'Utjecaj pandemije na hrvatsko gospodarstvo neće prouzročiti pad BDP-a veći od jedan posto', a da svaki građanin istodobno može otići na stranicu na kojoj se izračunava 'BDP uživo' i sâm zaključi da je stvarnost deset puta gora. U tom trenutku najjači politički instrument, a to je politička ekonomija, vladajućima izbacujete iz ruku. To je razlog zbog kojega kod nas makroekonomski modeli nikad nisu zaživjeli jer je gospodarska politika u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina bila podređena isključivo jednom cilju – dobivanju izbora. To je i razlog zbog kojega je naše gospodarstvo, vođeno 'ekselicama', tu gdje jest – zaključuje Škare i predlaže čitateljima da 'za lektiru' posjete stranicu novozelandskih baltazara gdplive.net.

Kompletan tekst možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera

26. svibanj 2022 11:09