Hrvatska bi sljedeće godine, prije desete obljetnice članstva u EU-u, trebala dobiti zeleno svjetlo za ulazak u dvije dublje integracije, u šengenski prostor i u europodručje.
Odluka o ulasku u europodručje izvjesnija od ulaska u Schengen.
Komisija u lipnju sljedeće godine treba objaviti izvješće o konvergenciji u kojem ocjenjuje napredak država izvan europodručja prema uvođenju eura.
Izvješće o konvergenciji objavljuje se svake dvije godine. U posljednjem, iz u lipnja 2020., već je ocijenjeno da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).
U međuvremenu je Hrvatska ispunila i taj kriterij, ušavši u ERM II 10. srpnja 2020. Radi se o svojevrsnoj čekaonici za euro u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine.
Tada je utvrđen središnji paritet hrvatske kune na 7,53450 kuna za jedan euro, sa standardnim rasponom fluktuacije plus/minus 15 posto.
Istodobno je Europska središnja banka (ESB) donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), što znači da je HNB postao dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje i da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.
Spremnost za prihvaćanje eura određuje se prema ispunjavanju konvergencijskih kriterija koji uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).
Trenutačno je stopa stopa inflacije jedini donekle neizvjestan kriterij u procesu ulaska Hrvatske u eurozonu. Ona ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji kandidatkinji.
HNB očekuje da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni i da ne bi trebala imati problema s tim kriterijem.
Nema lova u mutnom
Očekuje se da će Komisija u svom izvješću zaključiti da Hrvatska ispunjava sve kriterije za usvajanje zajedničke valute, predložiti njezin ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. i utvrditi fiksni tečaj konverzije.
Nakon toga ministri financija 19 zemalja europodručja trebaju kvalificiranom većinom usvojiti preporuku o uvođenju eura u Hrvatskoj.
Formalnu odluku donosi Ecofin, tijelo koje čine ministri financija svih zemalja članica EU-a, nakon konzultacija s Europskim parlamentom i nakon rasprave na lipanjskom samitu čelnika EU-a.
Očekuje se da će oni podržati ulazak Hrvatske u europodručje, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.
Bude li teklo sve po planu, od ljeta sljedeće godine u Hrvatskoj treba očekivati uvođenje dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama i kafićima u kunama i eurima.
To je jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača i sprječavanje “lova u mutnom” da se zamjena valuta koristi za neopravdana poskupljenja. Obveza dvojnog isticanja cijena obično traje oko pet mjeseci prije uvođenje eura i do godinu dana nakon uvođenja.
Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1,1 milijarde komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.
Kuna, Tesla, glagoljica
U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.
Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.
Četiri mjeseca prije uvođenja eura, banke, Fina, Hrvatska pošta trebat će se opskrbiti novčanicama i kovanicama eura. Također će se i trgovine i ostala poduzeća morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.
Ranija opskrba novčanicama i kovanicama eura razlikuju se. Novčanica se posuđuju od Europske središnje banke dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj, budući da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljeme, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.
U Hrvatskoj su pri kraju pripreme za probnu proizvodnju eurokovanica s nacionalnim motivima. Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a onda na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.
Pred vratima Schengena
Hrvatska bi odluku o ulasku u šengenski prostor mogla dobiti u prvom polugodištu, tijekom francuskog predsjedanja.
Vijeće EU-a 9. prosinca ove godine jednoglasno je usvojilo zaključke kojima se potvrđuje da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije.
Ti zaključci proceduralno su nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.
Oni, međutim, ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena. Pošto se odlučuje jednoglasno, ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku.
Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, ali te dvije zemlje još nisu unutra.
Što će reći Bugari i Rumunji
Visoki diplomatski izvor EU-a, jako dobro upućen u stavove država članica, rekao je da za ulazak Hrvatske u Schengen “nema političkih prepreka, ali da treba uzeti u obzir dvije stvari”.
Prva stvar je da se Hrvatska nakon usvajanja zaključaka o spremnosti za Schengen proceduralno izjednačila s Bugarskom i Rumunjskom.
“Ako pokrenemo ulazak Hrvatske, Bugari i Rumunji će tražiti isti tretman, a onda ćemo morati provjeriti imamo li konsenzus. Ne kažem da su te stvari pravno povezane, ali politički, to se pitanje može postaviti”, rekao je izvor.
Odluke o primanju u Schengen i uklanjanju graničnih kontrola prema šengenskom prostoru donose se jednoglasno odlukom 22 članice EU-a koje su u šengenskom prostoru, što znači da u odlučivanju ne sudjeluju zemlje izvan Schengena, među kojima su Bugarska i Rumunjska.
Četiri države koje su u Schengenu, ali izvan EU-a, nemaju pravo glasa.
Međutim, Bugarska i Rumunjska, koje su članice od 1. siječnja 2007. godine u nepovoljnijem su položaju od Hrvatske jer na njih se još uvijek primjenjuje nadzorni mehanizam u području pravosuđa.
Nekoliko zemalja članica, među njima Nizozemska i Francuska, ne pristaju na njihov ulazak u Schengen dok ne zadovolje kriterije u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, iako imaju potvrdu da ispunjavaju kriterij za ulazak bez unutarnjih graničnih kontrola.
Druga stvar vezana za hrvatski ulazak jest reforma šengenskog prostora, što je Francuska odredila kao jedan od prioriteta svoga predsjedanja koje počinje 1. siječnja.
Francuzi žele da reforma Schengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tijekom svoga predsjedanja.
Reforma Schengena nije nerealna budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Europskom parlamentu, što znači da je bitno smanjena mogućnost blokade.
Europska komisija je nedavno predložila dopune šengenskog zakonika radi boljeg upravljanja na vanjskim granicama u slučaju ozbiljnih prijetnji za javno zdravlje ili instrumentalizacije migranata, dok bi uvođenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama trebala biti krajnja mjera kada se iscrpe sve mogućnosti.
Odluka o ulasku u Schengen sadrži i datum kada se uklanjaju granične kontrole. Zasad, nema pouzdanih informacija koji bi datum mogao biti izabran, ali se može očekivati, postigne li se konsenzus među članicama, da će to biti negdje u drugoj polovici godine.