Prošla je godina bila iznimna kada je riječ o ulaganju Grupe Europske investicijske banke u Hrvatsku, odnosno Europske investicijske banke (EIB-a) i Europskoga investicijskog fonda (EIF-a). Uloženo je više od pola milijarde eura, i to najvećim dijelom putem kreditnih linija putem HBOR-a, jednog od najvažnijih EIB-ovih partnera u Hrvatskoj, a upravo uz pomoć EIF-a pokrenuti su fondovi rizičnoga kapitala, private equity i mezzanine fondovi, kojima upravljaju Fil Rouge Capital, Prosperus Invest, ASEF i Mezzanine Partners.
Oni pridonose hrvatskom gospodarstvu, nudeći nove izvore financiranja kako za bogatu startup-scenu, tako i za već uhodana poduzeća koja žele rasti, širiti se, digitalizirati i stvarati nove proizvode. Novca za nove investicije ne nedostaje, a upravo o planovima EIB-a u Hrvatskoj u idućem razdoblju razgovaramo s Dariom Scannapiecom, potpredsjednikom EIB-a zaduženim, između ostalog, i za poslovanje Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
Nedavno je potpisan Sporazum o financiranju projekata iz područja energetike, gospodarske održivosti i borbe protiv klimatskih promjena između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i EIB-a. Koja je njegova važnost za Hrvatsku i hrvatske poduzetnike?
Sporazum koji ste spomenuli nastavlja i proširuje odličnu suradnju s Vladom RH, s ključnim ciljem privlačenja novih financijskih sredstava. EIB će poduprijeti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u pripremi zdravih i održivih projekata kako bi Hrvatska što više iskoristila mogućnosti koje pružaju EU fondovi i programi Europske komisije, posebno Zeleni plan ulaganja. Osim toga, to je i prilika korištenja mogućnosti Mehanizma pravedne tranzicije, koji je dio Zelenog plana ulaganja, uspostavljenog u svrhu pružanja prilagođenih financijskih potpora za pomoć poduzećima kako bi se pokrenula potrebna ulaganja. U tu svrhu osigurani su bilijuni eura na razini EU. Zemlje s dobrim projektima moći će lakše privući financiranje, a EIB će surađivati s Ministarstvom kako bi Hrvatska što bolje pripremila projekte i povukla što više novca.
Koji će projekti imati prioritet?
Prioritet ćemo davati projektima u energetici i borbi protiv klimatskih promjena, jer su oni ključni za postizanje visokih gospodarskih, ekoloških i socijalnih ciljeva koje je postavila Europska unija. Radit ćemo na onim projektima koji daju najveći doprinos zelenoj, energetski učinkovitoj i održivoj Hrvatskoj i Europskoj uniji. Glavni cilj u nadolazećem desetljeću bit će pronaći najučinkovitiji način kako uskladiti nastojanja za spašavanje planeta od razornih učinaka klimatskih promjena, a u isto vrijeme omogućiti brz oporavak nakon COVID-19 i preoblikovati europsko gospodarstvo prema uzoru na održive, kružne modele, a pritom ostati predvodnici u inovacijama i digitalizaciji. Svi projekti koji se uklapaju u taj veliki plan za novo europsko gospodarstvo imat će našu potporu.
Kako ocjenjujete gospodarsku situaciju u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje u kojima je prisutan EIB?
Kada je riječ o gospodarskoj situaciji, bilo kakvo predviđanje u razdoblju trajanja pandemije, koja se svakodnevno mijenja, zasigurno je najteži i najnezahvalniji pothvat bilo kojega gospodarskog analitičara. Europska unija je spremna i sposobna poduprijeti oporavak svojega gospodarstva i mislim da je to najstvarnija činjenica u ovom trenutku. Gospodarska situacija nije ni blizu onoj koju priželjkujemo, ali imamo snažna i cjelovita sredstva za rješavanje problema. Financijska kriza 2008. godine naučila nas je kako brzo djelovati u tako velikim gospodarskim izazovima. To se može vidjeti u brzini kojom smo EU i mi, kao banka EU, djelovali u pandemiji COVID-19 nudeći veliku podršku kao što je Europski jamstveni fond (EGF) prilagođavajući postojeće instrumente, kako bismo omogućili bolje uvjete kreditiranja te na taj način pomogli poduzećima koja se suočavaju s teškoćama u poslovanju.
Koliko novca planirate uložiti u Hrvatsku u 2021. te u sljedećih nekoliko godina preko HBOR-a, koliko putem poslovnih banaka i hoće li banke sniziti kriterije za procjenu poduzetnika, jer oni kojima je novac zaista potreban, pogotovo kada je riječ o kreditiranju likvidnosti, ne mogu dobiti novac?
Raspon godišnjeg ulaganja Grupe EIB-a u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina bio je od 400 do 600 milijuna eura. To bi vam moglo približiti veličinu naših ulaganja i u nadolazećim godinama. No, s novim investicijskim inicijativama EU i bilijunima eura koje one donose to može biti i osjetno više, a kada govorimo o iznosima za buduće poslove, spremni smo podržati sve dobre projekte. Već smo donijeli jednostavnija pravila za zajmove namijenjene pružanju potpore za COVID-19, javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo. Hrvatska poduzeća već imaju na raspolaganju milijune eura od tih mjera putem kreditnih linija dostupnih u Zabi, Erste banci, PBZ-u i HPB-u ili HBOR-u. To je model koji namjeravamo zadržati – rad s privatnim i javnim financijskim ustanovama kako bismo ostvarili najučinkovitiju potporu hrvatskom gospodarstvu. Što se tiče lakše dostupnosti povoljnim sredstvima, EIB je i u tom području napravio jako mnogo. Naši novi COVID-19 krediti omogućuju nove izvore lakše dostupnih sredstava. Već spomenute aktivnosti usmjerene na uvođenje fondova poduzetničkog i privatnoga rizičnoga kapitala proširuju mogućnosti financiranja za mala i srednja poduzeća, održavanje likvidnosti, financiranje digitalizacije i pronalazaštva te ulaganje u konkurentnost.
Cijeli razgovor sa Dariom Scannapiecom, potpredsjednikom EIB-a pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.