Piše: Mladen Kocijan
Europski zeleni plan je strategija za postizanje održivosti gospodarstva pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Usvojen je u prosincu 2019. godine, a cilj je da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent.
Predstavljen je i usvojen kao nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Plan je sveobuhvatan i predviđa tranziciju i transformaciju gotovo svih djelatnosti na teritoriju EU kako bi se ostvarili zadani ciljevi.
A što o Zelenom planu znamo u Hrvatskoj?
Prema riječima dr.sci.Vladimira Margete, izvanrednog profesora na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i predsjednika udruge OPG-a 'Život' kod nas se Zeleni plan gotovo i ne spominje, pogotovo kada se radi o djelatnosti poljoprivrede.
Iako poljoprivreda ima vrlo značajno mjesto u Zelenom planu i među petnaest predviđenih politika prva tri mjesta zauzimaju politike vezane uz poljoprivredu: očuvanje bioraznolikosti, očuvanje ekosustava i program od polja do stola (Farm to fork), nadležni u hrvatskim institucijama Plan nisu promovirali kao priliku koju treba iskoristiti. U stvari, malotko i zna za Zeleni plan EU i mogućnosti koje otvara.
Programi i projekti koji su zasnovani na ovim politikama sufinancirat će se iz fondova EU, a prema Akcijskom planu i prema riječima profesora Margete, izgleda da već kasnimo s raspisivanjem natječaja.
Hrvatska je u EU ušla s najčišćim poljoprivrednim tlom. Zrak i voda su nam također relativno nezagađeni i to je velika prilika i komparativna prednost koja će, nažalost, ostati neiskorištena ako ne počnemo ozbiljno promišljati i djelovati sukladno Zelenom planu.
Kod nas je u izradi Strategija razvoja poljoprivrede koja se temelji na premisama i ciljevima koje nisu u skladu s današnjim vremenom i strategijom EU. Naše Ministarstvo poljoprivrede želi ostvariti ciljeve koje su razvijene zemlje EU postigle prije četrdesetak godina i imaju problem zgađenosti tla, vode i zraka te takve probleme moraju riješiti. Naša komparativna prednost – nezagađenost i ekstenzivan, gotovo ekološki, proces poljoprivredne proizvodnje na malim seoskim gospodarstvima se uopće ne vrednuje kao izrazita prednost i prilika da se brzo i učinkovito uklopimo u ciljeve Zelenog plana EU te pomoću značajnih sredstava koja su na raspolaganju provedemo zelenu tranziciju i budemo tehnološki i proizvodno predvodnici tranzicije poljoprivredne proizvodnje u EU.
Postavlja se pitanje zašto je to tako, a nude se samo tri odgovora koja su jednako loša za sve nas.
Moguće je da odgovorni u Ministarstvu poljoprivrede jednostavno nemaju loše namjere, ali ne znaju što bi trebalo poduzeti da se našim poljoprivrednim proizvođačima omogući razvoj zasnovan na strategiji EU i pristup novcu koji je za takav razvoj omogućen.
Druga varijanta je da nadležni imaju dovoljno znanja, ali ne žele takav razvoj u Hrvatskoj već pogoduju raznim interesnim lobijima koji kreiraju programe i projekte koji donose brzu i jednostavnu materijalnu korist svima koji su u to uključeni.
Treći mogući razlog nedjelovanja naših institucija proizlazi iz rubrike vjerovali ili ne. Priznati stručnjak za poljoprivredne politike kada je čuo pojam 'Zeleni plan' odmah je reagirao konstatacijom kako se tu radi o onom 'komunističkom' planu te je kao takav nepodoban za Hrvatsku.
Prema mišljenju profesora Margete ipak je u pitanju nekompetentnost i neznanje, a ne loša namjera. Nadamo se da je u pravu. Isto tako se nadamo da prilika koju imamo kroz Zeleni plan EU neće ostati skrivena od javnosti bez obzira iz kojih razloga.
Pozivamo nadležne da nas demantiraju i uvjere da svim svojim znanjem i sposobnostima rade na ostvarenju ciljeva Zelenog plana EU te intenzivno poduzimaju korake kako bi se malim poljoprivrednim proizvođačima u RH omogućila zelena tranzicija i otvorio pristup fondovima EU koji tu tranziciju obilato sufinanciraju.