Možda zvuči malo pretenciozno, ali kad bi se hrvatsko gospodarstvo i poduzetništvo vodilo poslovnom filozofijom na kojoj počiva craft iliti zanatska proizvodnja, bili bismo najrazvijenija zemlja Europske unije.
Krafteri su poduzetnici koji kuže 'spiku', ali i biznis. Potpuno su posvećeni svojem proizvodu, od početnog odabira dobavljača i sirovine, tradicionalnih tehnologija proizvodnje, razvoja umijeća, prezentacije, pakiranja, marketinga, komunikacije i prodaje. Proizvodni 'alternativci' od samog početka stvaraju dodanu vrijednost proizvodu, šire mrežu dobavljača na domaćem tržištu, plasiraju proizvode na daleka izvozna tržišta, razumiju suvremene marketinške alate i komunikacijske kanale. Faktori njihovog uspjeha uglavnom ovise o tome imaju li početni kapital ili ga moraju tražiti u financijskim institucijama, jesu li uspjeli u kvaliteti koju su zamislili i prodali je dobrom pričom svojim B2B i B2C kupcima.
Craft-proizvodi su i od 50 do 100 posto skuplji od industrijskih, ali zbog svega nabrojenoga, ne nose etiketu neisplativosti. Nisu za mase već publiku koja cijeni autentičan, ručno izrađen proizvod s kojim može poistovjetiti vlastiti imidž i njime se na neki način praviti važan. Craft-proizvodi su proizvodi kojih se nećemo sramiti kada ih poslužimo gostima, kod kuće ili u nekom hotelu.
Sve je prije desetak godina počelo s pivom i pionirima crafta, Zmajska pivovara, Varionica i Nova runda, da bi se u međuvremenu pojavile craft proizvođači žestokih alkoholnih pića, sokova, kave, a odnedavno i pekarskih proizvoda. Artisan- pekare našle su svoje kupce i šire svoje lokacije. Najnovija i treća pekara Korica u četiri godine otvorena je prije dva tjedna u zagrebačkoj Dežmanovoj ulici. Lani je Bread Club, craft pekara s Trešnjevke otvorila i BC2 u Vlaškoj ulici.
Ono što se može primijetiti u filozofiji kraftera je da puno vremena i pažnje posvećuju izgledu proizvoda i stoga nije rijetkost da u izradi ambalaže sudjeluju zanimljiva imena hrvatske dizajnerske scene koja na svjetskom tržištu osvajaju nagrade. Krafteri su ipak ciljni, kreativni proizvođači, svjesni da su mali 'Davidi protiv Golijata', koji ulaze u visoko saturirano tržište sa tisućama vrsta drugih craft i industrijskih brendova.
Prihodi 'crafterskih' tvrtki kreću se prosječno od dva i pol do pet milijuna kuna, izuzev Zmajske pivovare koja premašuje sedam milijuna kuna. To i nisu loši prihodi za startup i malo poduzetništvo, međutim, što ako netko želi više, ima veće ambicije, ima tržišnog potencijala, kupce i kapacitete? U kojem trenutku prestajete biti craft i postajete industrija?
Kakva je poslovna filozofija predvodnika craft scene u Hrvatskoj i zbog čega je tako učinkovita, pročitajte u novom izdanju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.