Hrvatska
StoryEditor

Fondovi EU - Bit će novca za inovativne i zelene projekte

25. Prosinac 2020.
Hrvatskoj bi u idućem sedmogodišnjem razdoblju trebale biti dostupne 24,2 milijarde eura iz europskog proračuna. No da bismo ih povukli, treba se usmjeriti na stvaranje pametnijeg, zelenijeg, povezanijeg, socijalno osjetljivijeg te održivog i integriranijeg društva

Iako se činilo da je dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije postignut, zapelo je, predvidljivo, na odobrenju Poljske i Mađarske, kojima se ne sviđa vezivanje sredstava uz poštovanje vladavine prava, stavke koju je Vijeće ostavilo namjerno mutnom u svom dogovoru da bi ga Europski parlament precizirao. Reakcija dviju članica bila je sasvim očekivana. No, čelnici zemalja EU-a postigli su dogovor nakon što su prihvatili kompromisni prijedlog za otklanjanje mađarsko-poljske blokade velikog financijskog paketa prema kojem se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s vladavinom prava ne bi mogla primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a. 

Poseban je pak problem novi fond EU za oporavak nakon pandemije težak 750 milijardi eura i poseban po tome što će biti financiran jamstvima svih članica, ali i uvelike distribuiran nepovratno, što ga trenutačno čini financijskim ekvivalentom cjepiva protiv COVID-19. Poharani proračuni članica ne mogu dočekati službeno uspostavljanje NextGenerationEU, kako se fond službeno naziva, i prve darove iz njega koje su već debelo upisale u svoje proračune za sljedeću godinu.

Hrvatska bi prema dogovorenim alokacijama trebala proći izvrsno u novoj raspodjeli novca i ubrati više od 22 milijarde eura ukupno (ako se uključi obnova Zagreba i dodatna sredstva za likvidnost brojka raste na 24), ali kao što smo odavno naučili, broj na papiru je jedno, iznos u novčaniku nešto sasvim drugo. Koliko će na kraju uspjeti iskoristiti od doznačenog iznosa ponajprije ovisi o samoj Hrvatskoj i njezinom administrativnom, ali i inovacijskom kapacitetu. U posljednje vrijeme ta je sposobnost osjetno narasla, ali taman kad su se Hrvati uhodali s projektima za ovaj VFF i ovakve europske prioritete, stigao je novi s nešto drugačijim naglascima za budućnost.

Europska unija vrlo dobro zna na što želi potrošiti taj novac, pa bi svaki plan, onda i konkretni projekt, morao biti usklađeni s tom mantrom. U sljedećem financijskom razdoblju, posebice nakon epidemije, Unija želi ambiciozno krenuti na svoj dugi put prema zelenoj i održivoj ekonomiji te digitalnom, inovativnom i konkurentnom društvu, što znači da bi svi projekti ubuduće, ako već nisu, trebali krenuti od te pretpostavke. Posebno je pritom važna uloga jedinica lokalne uprave i samouprave, koje u posljednje vrijeme pokazuju znatno veću aktivnost u privlačenju europskih sredstava nego što je to bio slučaj u prošlosti, iako među njima postoje velike razlike u pogledu uspješnosti, ali ne toliko u prioritetima (presjek potrošnje po hrvatskim regijama pokazuje jasne sklonosti u trošenju novca na javnu infrastrukturu).

– Ocjenu uspješnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave u pogledu korištenja fondova EU nije moguće dati na način da uzmemo cijeli uzorak i usporedimo iz više razloga. Prvi je činjenica da neke jedinice lokalne samouprave na raspolaganju imaju određene financijske alokacije isključivo za vlastite potrebe. Primjer su tzv. ITU gradovi koji provode program Integriranih teritorijalnih ulaganja, kao i gradovi koji su ušli u Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Jednako tako, u Programu ruralnoga razvoja u okviru Mjere sedam postoje kriteriji koji omogućuju korištenje nepovratnih sredstava usko određenom krugu prihvatljivih prijavitelja. Dakle, možemo zaključiti da se jedinice lokalne samouprave nejednako koriste EU sredstvima zato što inicijalno nemaju identične prilike – kaže stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela.

Ipak, slaže se da su lokalne razine prepoznale prednosti korištenja europskih fondova, na koje se snažno oslanjaju u financiranju svojih projekata, premda treba poraditi na jačanju njihovih kapaciteta i usklađivanju želja sa stvarnim potrebama i resursima.

Noga na lopti

Najveće prilike za jedinice lokalne samouprave, prema Veli, leže u projektima zelene tranzicije, poticanja inovacija, tematskog turizma (zdravstveni, sportski itd.), poduzetništva i rješavanja komunalnih problema.

– U ovome je trenutku dobro stati na loptu i pričekati da programiranje VFO-a započne i uđe u malo zreliju fazu te, na temelju toga, nastaviti raditi na pripremi projekata strateški važnih za gradove i općine –​ poručuje i dodaje kako je sada za njih povoljan trenutak odrediti ključne projekte, provesti strateška planiranja i prilagoditi želje realnim mogućnostima.

– Bolje dva provedena projekta s pravim rezultatima, nego deset koje niste u stanju pripremiti i provesti kako treba –​ sumira Vela.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ističu da je u aktualnom financijskom razdoblju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) Hrvatskoj na raspolaganju bilo ukupno 10,7 milijardi eura (81 milijarda kuna), pri čemu je do 6. studenoga ugovoreno projekata u vrijednosti 11,4 milijarde eura, odnosno 105,9 posto dodijeljenih sredstava. Isplaćeno je ipak znatno manje od tog iznosa, 4,7 milijardi eura (44,2 posto dostupnih sredstava), ali i ovjereno 3,9 milijardi (36,2 posto).

Kao što je serija tekstova o hrvatskim regijama u sklopu 'Lider investa' prošle godine pokazala, uvjerljiva većina tih sredstava bila je usmjerena na komunalnu infrastrukturu, najviše u području vodnoga gospodarstva. Mnogo je manje novca teklo prema privatnom sektoru, ali i općenito prema projektima koji povećavaju hrvatsku konkurentnost, poboljšavaju poduzetničku klimu, jačaju kompetencije radnika i poduzetnika, potiču inovaciju i stvaraju održivu ekonomiju. Popis projekata iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija Programa ruralni razvoj to jasno pokazuju. Dakle, sve ono što bi sada trebalo biti ugrađeno u više-manje svaki projekt bilo je uglavnom zanemareno u korištenju europskih sredstava na lokalnoj razini tijekom proteklih sedam godina u korist obnove i širenja javne infrastrukture.

Više mašte

U MRRFEU-u potvrđuju da će postignutim dogovorom na europskoj razini Hrvatskoj biti dostupno neusporedivo većih 24,2 milijarde eura u novom sedmogodišnjem razdoblju, a prioriteti EU svode se na pet područja i vrijede jednako za sve članice. Tako bi ovaj zaista izdašan iznos Hrvatska morala usmjeriti na stvaranje pametnijeg, zelenijeg, povezanijeg, socijalno osjetljivijeg te održivog i integriranijeg društva.

Drugim riječima, za dobivanje svježeg novca treba početi nuditi razrađenije i inovativnije projekte koji utiru put održivom razvoju, ne samo u ekološkom, nego i svakom drugom pogledu. Europa u mnogo čemu zaostaje za glavnim konkurentima, Kinom i SAD-om, pa se novim proračunom, uključujući fond za oporavak, želi pozicionirati kao predvodnik ulaska u zelenu budućnost definiranu manjim zagađenjem okoliša, mnogo većom inovativnošću, visokim stupnjem digitaliziranosti i konkurentnosti.

Lokalnoj razini posebno bi interesantno trebalo biti peto područje, koje podrazumijeva 'Europu bližu građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa' jer je uvelike i usmjereno prema njoj. Usprkos politikantskim zapinjanjima u konačnom donošenju novog VFF-a i uspostavljanju fonda za oporavak, sasvim je izvjesno da će se to dogoditi i to vjerojatno brzo jer se mnogima žuri zagrabiti u tu kasicu.

Novca na raspolaganju zaista ovaj put neće nedostajati i Hrvatska je posljednjih godina počela polako usvajati vještine potrebne za efikasno povlačenje tih sredstava, ali valja imati na umu da se sada prioriteti mijenjaju. Naravno da će biti novca za kanalizacije, vodoopskrbu, bolnice i lokalne prometne probleme, ali će se u idućem razdoblju očekivati naglasak i na maštovitijim idejama okrenutima inovativnosti, istraživanju i razvoju, privatnom sektoru, digitalizaciji usluga i ekonomije, ekologiji, obrazovanju, razvijanju lokalnih komparativnih prednosti i širem smanjivanju nejednakosti među regijama.

25. travanj 2024 14:57