U postpandemijskom svijetu očekuju nas veći dug - 10 do 15 posto BDP-a u privatnom i 15 do 25 posto BDP-a u javnom sektoru. Kamatne stope ostat će niske, a rizik od inflacije jako je nizak i takav će i ostati. Trend rasta bit će manji za oko četvrtinu posto. Takve je prognoze u četvrtak na video konferenciji iznio Erik Fossing Nielsen, glavni ekonomist i direktor Korporativnih istraživanja u Grupi UniCredit, istaknuvši kako nikada nije bilo toliko nesigurnosti u prognozama te da nitko zapravo ne može pouzdano reći što budućnost nosi.
- Mnogi, uključujući i harvardske profesore, kažu da trebamo biti sretni ako u pet godina dosegnemo pretkrizne nivoe. Moglo bi biti i deset godina, ali smatram to previše pesimističnim. Za ubrzanje oporavka nužno je pronaći lijek za virus jer uz mjere zaštite prema kojima bi, primjerice, ugostitelji trebali reducirati broj stolica za trideset posto, teško je opstati – kazao je Nielsen komentirajući kako nikada nije zabilježen veći odaziv i masovnije donošenje fiskalnih mjera spasa.
No, nisu sve donijele ekonomske rezultate kakvi su zamišljeni.
- Eksplozija nezaposlenosti bez presedana dovela je do toga da američka vlada daje čekove ljudima koji sjede kod kuće, ali ako je njih strah izaći i potrošiti taj novac ili uložiti u nešto, to neće funkcionirati. Europski način nošenja s problemom bio je obratiti se kompanijama pružajući im jamstvo i potičući ih na uzimanje kredita za investicije. I on se, uz subvencije plaća za očuvanje radnih mjesta, pokazao kao bolji način – rekao je jedan od najcitiranijih svjetskih makroekonomista.
Kako će izgledati postpandemijska Hrvatska
Iako je Europska unija djelovala brzinski i sudeći prema Nielsenu dobro odgovorila na izazov, Hrvatska je među onima koje očekuje najveći pad BDP-a jer je među zemljama EU koje najviše surađuju s eurozonom.
- Očekuje se da će agregatan pad za sve zemlje Europske unije biti između 9 i 9,5 posto, ovisno o strukturi ekonomije i povezanosti s dobavljačkim lancima eurozone. U Hrvatskoj se očekuje 10,5 posto pada, s puno rizika da to bude i gore – izvijestio je Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomske i tržišne analize Zagrebačke banke te kazao kako će u tom padu iznimno važna komponenta biti turizam, posebice u trećem kvartalu gdje se ostvaruje između 65 i 70 posto noćenja i prihoda.
Veća potrošnja države na mjere civilne zaštite i bolnice te fiskalni stimulusi donekle su kompenzirali pad. Na tri mjeseca mjerama je ublažen i pad zaposlenosti. U ožujku i travnju broj nezaposlenih porastao je za 20 do 25 tisuća ljudi, s time da se tome mora pribrojiti i 10 do 15 tisuća ljudi koji su se vratili s rada u inozemstvu.
– Teško je procijeniti koliki će biti utjecaj u trećem tromjesečju kada očekujemo oživljavanje turizma, koji sezonski zapošljava otprilike 40 tisuća ljudi. Naša prognoza je prilično negativna - 10,2 posto bi trebala biti prosječna stopa nezaposlenosti za ovu godinu, što znači 60 do 70 tisuća više nezaposlenih. Mi ćemo ove godine sigurno ići s nezaposlenosti preko 200 tisuća ljudi – procjenjuje Dolenec.
Pokvarena fiskalna slika
Dodaje da je hrvatski odgovor na krizu što se tiče fiskalne snage bio vrlo izdašan i blizu najjačih zemalja Europe. Međutim, Njemačka ima fiskalni kapacitet za to, a nad našim fiskalnim kapacitetom veliki su upitnici možemo li to pojačati i izdržati. Stoga nam se fiskalna slika snažno kvari.
- Sad govorimo o velikom deficitu, koji će nastati u našem proračunu nakon proračunskih amandmana, odnosno rebalansu proračuna, od preko 8 posto ili na otprilike četiri milijarde eura. Istovremeno to znači veliki rast javnog duga, dakle izgubili smo trend pada i skačemo otprilike u onim razinama 15 do 25 posto omjera javnog duga u odnosu na ono što smo imali do ove godine – iznio je Zabin direktor Makroekonomske i tržišne analize.
Naravno, ako uđemo u ciklus oporavka, slika se popravlja. Kad ćemo uhvatiti vlak koji smo izgubili? Zemljama EU trebat će četiri do pet godina, Njemačkoj nešto kraće, dvije do tri. Ni Hrvatska nije iznimka.
- Puno ovisimo o proizvodnim lancima i turizmu. U najboljem scenariju očekujemo da sljedeće godine amortiziramo 60 posto pada koji smo doživjeli ove godine pa polako hvatamo vlak. U najboljim scenarijima uhvatit ćemo ga do 2024. ili 2025. i to, naravno, puno ovisi o turističkim sezonama. Trebat će nam od dvije do pet turističkih sezona da bismo uhvatili taj vlak – kaže Dolenec i napominje kako je i monetarna politika odigrala ulogu.
Hrvatska narodna banka branila je tečaj jer i dalje namjeravamo ući u ERM II ove godine, što je, smatra on, dobro jer bi nas ulaskom u eurozonu Europska središnja banka uzela u obzir za izdašnu kupnju obveznica što bi nam dalo dodatnu likvidnost.
- HNB je pomogao da se na tržištu državnih obveznica može zaduživati i ponudio je dosta likvidnosti. Iako, mislimo da se može i više napraviti da podrži kreditna likvidnost banaka, ali to će biti sljedeća faza razgovora i dogovora – kaže Dolenec.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Romeo Collina u završnim riječima kazao je kako su Italija i Hrvatska u najizazovnijim trenutcima pokazale svoje najbolje lice što daje nadu i za budućnost.