I mali i veliki građevinski poduzetnici poručuju da imaju i volju i stručnu snagu i tehnološke mogućnosti obnoviti porušena područja. Ne očekuju dolazak konkurencije iz inozemstva – uvjereni su da se stranim tvrtkama ne isplati natjecati za poslove koji će biti postupni i dugotrajni
Ako je suditi prema tvrdnjama najodgovornijih u državi, a i spremnosti građevinskih poduzetnika, obnova Banije te Zagreba i njegove okolice nakon potresa koji su pogodili ta područja prošle godine zagarantirana je. Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom proširen je i na Baniju, štoviše, obnovu neće plaćati vlasnici stambenih objekata, za razliku od Zagreba i okolice, koji će morati izdvojiti 20 posto vlastitog novca od ukupne vrijednosti obnove. Kako kažu u Vladi, novca će biti za tu namjenu, gradit će se, obnavljat će se, ojačavat će se konstrukcije, a domaća građevinska operativa može odgovoriti tom izazovu.
Osiguravanje novca
U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu da je procijenjeni trošak obnove oštećenih zgrada na području Grada Zagreba i dviju županija pogođenih potresom u ožujku iznosio oko 42 milijarde kune. Ipak, napominju, nakon najnovijeg potresa na Baniji taj će iznos zbog svih novonastalih šteta te naročito onih na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije zasigurno biti mnogo veći.
– Na osiguranju potrebnih sredstava intenzivno se radi, a do sada je iz različitih izvora osigurano oko 12 milijardi kuna. Gotovo polovica tog iznosa odnosi se na nepovratna sredstva iz Fonda solidarnosti, što iznosi 5,1 milijardu kuna, koja se već troše i za koja su raspisani natječaji za obnovu zgrada i ustanova javne namjene. To se odnosi na natječaje iz resora kulturne baštine, zdravstva i obrazovanja, a konačnu verifikaciju čeka i šest javnih poziva Grada Zagreba, za koje očekujemo da će biti objavljeni vrlo skoro – ističu u Ministarstvu.
Iznimka i pravila
Ministar graditeljstva Darko Horvat često je na Baniji, obilazi ugrožene i njihove porušene domove i kaže da će država nastojati što je brže moguće početi obnovu. Dosta je skeptičnih na te riječi pozivajući se na to da su se kuhari bolje i brže organizirali od države u pripremi obroka za ugrožene, no ništa nećemo dobiti ulazeći u te rasprave, pa je najbolje stvarno poraditi na tome da obnova počne što prije. U ovih nekoliko mjeseci otkako su se dogodili potresi razgovarali smo s velikim brojem malih i velikih poduzetnika i svi do jednog poručuju da imaju i volju i stručnu snagu i tehnološke mogućnosti obnavljati porušena područja. Štoviše, ne očekuju dolazak konkurencije iz inozemstva koja bi mogla s tržišta pomesti domaće igrače jer, kako nam je rekao Zvonimir Brizar, voditelj ugovaranja u ING-Gradu, stranim tvrtkama ne isplati se natjecati za takve poslove jer će oni biti postupni i dugotrajni te vjeruje da je domaća građevinska industrija dovoljno jaka i stručna da odgovori na taj izazov. Ni Sven Müller, voditelj Strabagova područja HR sjever u Sektoru visokogradnje i inženjerskih građevina, ne očekuje da bi se strane tvrtke u većem obujmu mogle uključiti u obnovu, osim već prisutnih slovenskih izvođača. Kao razlog navodi to što ni u našem okružju nema previše slobodnih kapaciteta u struci te se nada da će se 'natječajima propisivati i zahtijevati lokalne kompetencije, iskustvo domaćih stručnjaka, referencije i poslovno-financijska stabilnost ponuđača'.
Modeli organizacije obnove
Slično razmišlja Zlatko Sirovec, predsjednik Uprave Tehnike, iako ne isključuje mogućnost da bi se na veće natječaje mogla javiti i pokoja strana tvrtka. Ipak, većinu posla odradit će domaće, kaže, i dodaje da će posla, doduše, biti mnogo, ali da se, primjerice, u Zagrebu neće sve zgrade obnavljati istodobno, nego sukcesivno, zbog prometne komunikacije i transporta, pa će se građevinska operativa seliti s objekta na objekt. Također se, naglašava, razmatra i mogućnost blokovske obnove. Svi blokovi neće moći istodobno biti zatvoreni, nego će se obnavljati jedan po jedan, pa će domaća operativa moći preuzeti obnovu glavnine posla, a i za Baniju će se također naći model organizacije obnove kojem će se prilagoditi domaće građevinske tvrtke.
Posla će biti i za lokalne banijske tvrtke, što očekuju njezini direktori i vlasnici Zorko Kobetić (Građenje Petrinja), Davor Rom (Lea gradnja iz Petrinje), Zdenko Fetibegović (VM Viksa) iz Siska i Mlađan Milošević (Tehnogradnja Sisak).
Štoviše, svi su se oni već stavili u funkciju, prije svega pomoći u izvlačenju ljudi i raščišćavanju ruševina nerijetko pomažući i svojim zaposlenima. Teško je sad reći kako će to izgledati, ali možemo pretpostaviti da će u Sisačko-moslavačkoj županiji više posla dobiti male građevinske tvrtke, za razliku od Zagreba, koji ima više zgrada i javne i privatne namjene, u kojem će više posla imati tvrtke s više zaposlenih i boljom mehanizacijom. Naravno, pitanje koliko će se čega graditi ovisi i o iseljavanju ljudi jer, kako smo mogli čuti, i bez potresa taj siromašni kraj napuštalo je mnogo ljudi, a ne započne li ubrzo obnova, ljudi koji su pobjegli, ostanu li dulje na nekom drugom području i snađu se, teško će se vratiti, što nam govori i iskustvo nakon oslobođenja tog dijela zemlje u posljednjem ratu.
Regulacija prava i obveza
U Ministarstvu kažu da će, kao i u slučaju potresa iz ožujka (Zagreb i okolica te Krapinsko-zagorska županija), i u novoj pripremi zahtjeva za nepovratna sredstva iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta nastalih u potresima na Baniji Vladi veliku podršku pružiti predstavnici Svjetske banke, posebice u pripremi brze procjene šteta i potreba (RDNA).
– Ta će brza procjena poslužiti kao podloga za izradu detaljnijeg plana obnove i procjene ukupnog iznosa šteta, koje su ujedno bile temelj za privlačenje već spomenute 5,1 milijarde kuna nepovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti – objašnjavaju u Ministarstvu.
Iz Ministarstva poručuju da trenutačno rade na donošenju normativnih aktivnosti za ovu godinu. Riječ je o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, koji je tek potrebno detaljno pravno definirati, a cilj je, kažu, 'otkloniti uočene nedostatke bez bitnih promjena sadržaja i zadiranja u međuvlasničke odnose uređene Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima'. Drugim riječima, u Ministarstvu žele da se osigura kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada, odrede kriteriji za utvrđivanje visine pričuve te da se propiše minimalni iznos pričuve, kao i kriteriji za korištenje sredstava pričuve. Osim toga, žele definirati prava i obveze te odgovornosti upravitelja zgrade, odgovornosti predstavnika suvlasnika kao i suvlasnika te da izrade 'strategiju kvalitetnog i priuštivog stanovanja'.
I u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG) ističu što bi trebalo zakonski regulirati da se više nikad ne dogode slučajevi loše gradnje tijekom obnove zbog posljedica rata.
– U obnovi koja je pred nama presudna je izrada projekta obnove zgrada u skladu s propisima koji su na snazi tako da se povećaju seizmička otpornost svake oštećene zgrade i kvaliteta izvođenja radova te pojača nadzor nad sagrađenim, kontrola svih sudionika u postupku obnove te financijska kontrola trošenja proračunskog novca. To su glavne mjere kojima se mora osigurati kvalitetna i pouzdana obnova – poručuje predsjednica HKIG-a Nina Dražin Lovrec.
Naravno, u svemu tome trebamo vidjeti kako najprije podmiriti interes banijskih, a onda i hrvatskih poduzetnika. Ljudi s kojima razgovaramo sve ovo vrijeme tvrde da postoje načini da favoriziramo naše tvrtke, trebamo samo prepisati ono što rade Nijemci, Nizozemci, Talijani…
Favoriziranje lokalnoga
Mada, kao što možemo vidjeti, strane konkurencije baš nešto i neće biti, osim slovenskih i vrlo moguće bosanskih građevinskih tvrtki, a kako smo čuli, čak ne bi trebalo nedostajati ni radne snage, iako bismo pretpostavili da će je zaista nedostajati zbog povećanog obujma posla. Ostaje nam samo, s obzirom na to da neće biti stranaca, da podržimo banijske građevinske i druge poduzetnike, što načelno, kako smo vidjeli, podržava i država, iako kad je svoja načela trebala pretočiti u praksu, pokazalo se da načela nisu najvažnije. Pritom mislimo na favoriziranje Pletera da kuha hranu ugroženim ljudima, iako su to mogli odraditi barem dijelom lokalni ugostitelji.
No u brzini se pogreške događaju, a hoćemo li za njih Vladi progledati kroz prste ovisi o brzini uočavanja njezinih pogrešaka i reagiranju na njih. Naravno, ovisi i o pamćenju birača. U svakom slučaju, kako vidimo, novac imamo, građevinsku operativu imamo i željno čekamo početak obnove.