Grčić: Ključno je povećati plaće

Planiranim izmjenama poreza na dohodak ključno je povećati plaće za građane kako bi se kroz povećanje osobne potrošnja dao dodatni impuls gospodarstvu, poručio je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić, dok ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras vjeruje da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji.

„Ako do porezne reforme dođe, a najvjerojatnije hoće, ključno je da će se povećati plaće za više od milijun zaposlenih u Hrvatskoj, a to znači i efekt za sve njihove obitelji. To je taj ključni efekt povećanja osobne potrošnje koji bi trebao dati dodatni impuls gospodarstvu“, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, odgovarajući na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Kako dodaje, poticaj osobnoj potrošnji u trenutku kad bilježimo prve znakove oporavka, bio bi jako bitan da se pozitivni trendovi održe.

Prema neslužbenim najavama, Ministarstvo financija planira izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima bi se iznos neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 2.200 kuna povećao na 2.400 ili 2.600 kuna, a kod poreznih razreda planira da se najviša porezna stopa od 40 posto primjenjuje na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s plaćom iznad 8.800 kuna.

Osvrnuvši se i na problem proračuna lokalne samouprave, Grčić je istaknuo da bi takve porezne promjene dijelom išle na njezin teret, no da Vlada priprema i neke mjere kojima bi se to kompenziralo.

„To dijelom ide na teret lokalne samouprave u dijelu u kojem ona participira u prihodima od poreza na dohodak. No imamo spremne određene mjere kojima će se taj gubitak dijelom kompenzirati. No, o tom, potom. Kad ćemo imati cijeli model, predsjednik Vlade će ga i prezentirati javnosti“, zaključio je Grčić.

Maras: Vlada je odlučila napraviti iskorak

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, pak, kazao je uoči sjednice Vlade kako je Vlada odlučila napraviti iskorak da porezno rastereti ljude po prvih puta nakon 6-7 godina, te da vjeruje da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljni.

Odgovarajući na upit novinara vjeruje li da će poslodavci biti fer i da će porezno rasterećenje ići u korist građanima, a ne na smanjenje cijene rada poduzetnicima, Maras je kazao kako je siguran da će veliki dio građana osjetiti rasterećenje, jer rade u većim firmama koje imaju kolektivne ugovore

„Ali mislim da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji. S te strane Vlada je odlučila napraviti iskorak u tome smjeru da se ljude porezno rastereti i da se po prvi put nakon dugo vremena, rekao bih 6-7 godina, ide u porezno rasterećenje rada, da se na neki način otvori mogućnost ljudima da nešto više zarade i povećaju potrošnju“, rekao je Maras.

On ne smatra da je riječ o potpunom zaokretu u odnosu na politiku Slavka Linića i Vlade.

„Ne, ja to ne vidim kao neki poseban zaokret, zbog toga što je sad pravo vrijeme da se otvori taj prostor, da pokušamo pomoći da se poveća osobna potrošnja. Imali smo određene prioritete prve dvije godine mandata, sada u zadnjem dijelu mandata imamo prioritet da omogućimo ljudima da mogu sa dodatnim manjim oporezivanjem, odnosno većom zaradom povećati osobnu potrošnju. Nije to nikakav poseban zaokret nego politika Vlade“, ustvrdio je ministar Maras, odgovarajući novinarima.

Kako je kazao, dio manjka poreznih prihoda nadoknadit će se dodatnim prihodima kroz veći PDV (zbog veće potrošnje), a jedan dio manjka će se nadoknaditi racionalizacijama.

„Znači mi moramo ići u racionalizaciju troškova, a s druge strane otvarati prostor gospodarstvu i ljudima kako bi potaknuli dodatnom potrošnjom naš BDP i naše gospodarstvo“, ustvrdio je Maras.

Što se tiče eventualnog ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit, o čemu se također špekulira u medijima u sklopu poreznih izmjena, ministar Maras je rekao da će to biti u sklopu mjera za proračun za 2015.

rvatska Vlada donijela je danas uredbu kojom se postojećim opskrbljivačima toplinske energije nalaže nastavak isporuke i onim zgradama čiji stanari nisu sklopili nove ugovore o potrošnji s distributerima, iako su to bili dužni napraviti do 1. lipnja ove godine, te uredbu o boravišnim pristojbama za iduću godinu.

Uredbom o dopuni Zakona o tržištu toplinske energije Vlada regulira da postojeći opskrbljivači toplinskom energijom nastavljaju s njezinom isporukom do sklapanja novih ugovora između ovlaštenih predstavnika suvlasnika i kupaca toplinske energije u predstojećoj sezoni grijanja.

Naime, 1. lipnja 2014. istekao je zakonski rok za sklapanje ugovora između kupaca toplinske energije i ovlaštenih predstavnika suvlasnika zgrade/građevine. No, kako je tek mali dio tih ugovora i potpisan, po nekim procjenama njih tek desetak posto pa i manje, postoji opasnost da dođe do prekida opskrbe u sezoni grijanja 2014./2015.

"Kako bi se neometano nastavila isporuka toplinske energije i postigla sigurnost i koordiniranost u opskrbi, predlaže se da dosadašnji opskrbljivači toplinskom energijom nastave s isporukom do sklapanja novih ugovora između ovlaštenih predstavnika suvlasnika i kupaca toplinske energije u sezoni grijanja 2014/2015", pojasnio je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.

Boravišne pristojbe za 2015. kao i ove godine

Vlada je danas donijela i uredbu o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2015. godinu, kojom se uređuje da ona ostane na istoj razini kao i ove godine.

"Uredbom se predlaže da boravišna pristojba ostane na istoj razini za 2015. kao što je bila i do sada", rekao je danas minisitar turizma Darko Lorencin. Po osnovi boravišne pristojbe u tekućoj godini, Lorencin očekuje ubiranje 381 milijun kuna.

Boravišna pristojba definirana je Zakonom o boravišnoj pristojbi, koju pod jednakim uvjetima plaćaju i domaći i strani turisti, ali i građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu po krevetu i kamp jedinici.

Vlasnici kuća ili stana za odmor za sebe i članove svoje obitelji, kao i korisnici stalnog veza u luci nautičkog turizma, tu pristojbu plaćaju u paušalnom iznosu. Neke kategorije turista su oslobođene tog plaćanja.

Ovisno o razdobljima glavne, pred i posezone te izvansezone, kao i prema razredu turističkog mjesta (A, B, C, D i ostala) iznosi se kreću od najmanjih 2 kune po osobi i noćenju do najviših 4 do 7 kuna u glavnoj sezoni.

Prihod od boravišne pristojbe prema zakonu raspodjeljuje se turističkim zajednicama općina, gradova i županija te Hrvatskoj turističkoj zajednici. Koriste ga za izvršavanje programa rada odnosno za promicanje hrvatskog turizma, poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom mjestu, za razvojne projekte i programe te za kreiranje novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima.