Grčić: Mogli bismo očekivati rast BDP-a u prvom kvartalu

Vlada je stabilna bez obzira na nedavne promjene, nastavljamo provoditi reforme, a imamo i prvi puta sasvim konretne indikatore promjena stanja u gospodarstvu na bolje. Prvi kvartal 2014. bilježi pozitivne pomake i intenziviranje ekonomskih aktivnosti u odnosu na zadnji kvartal 2013. Iako se pozitivni trendovi lagano i sramežljivo uočavaju, mogli bismo očekivati i pozitivnu stopu rasta BDP-a u prvom tromjesječju.

Poruka je to koju je poslao Branko Grčić potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, govoreći o gospodarskim trendovima u 2013. i 2014. na konferenciji za medije, oganiziranoj ponajviše zbog nadolazećeg road showa za prodaju euroobveznica na koji Grčić idući tjedan kreće s vjerojatnim budućim ministrom financija Borisom Lalovcem. Riječ je o milijardu eura, uglavnom za reprogram postojećih obveza koje dospijeva na naplatu ove godine.

Došlo je do oporavka industrijska proizvodnje, krenuo je Grčić s iznošenjem trendova, i u prva tri mjeseca 2014. ona bilježi pozitivne stope rasta u odnosu na 2013. (2,2 posto u siječnju, 1,6 posto u veljači i 0,7 posto u ožujku). Nadalje, komponenta koja govori o potencijalu osobne potrošnje, odnosno trgovina na malo, također bilježi pozotivne pomake: 0,1 posto u siječnju, 0,0 posto u veljači te 1,3 posto u ožujku. Čak se poboljšala i robna razmjena s inozemstvom. U prva tri mjeseca ove godine ukupni izvoz je porastao za 1,2 milijarde kuna (7,87 posto), ukupan uvoz je povećan za 516 milijuna kuna ili 1,8 posto, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je za 55,6 posto na 59 posto.
- Unatoč svim problemima s kojim su se hrvatske tvrtke suočile ulaskom u EU, sada je vidljivo da dolazi do uhodavanja i napredka u kreiranju odnosa s partnerima u inozemstvu - pojasnio je Grčić.

Poboljšanja su uočjiva i po pitanju nezaposlenosti. Prvi puta nakon 2008., nastavio je, na godišnjoj razini imamo smanjenje broja nezaposlenih i iako je to relativno mali pomak, bitna je poruka. Naime, u travnju 2014. bilo je registrirano 0,3 posto manje u odnosu na travanj 2013.
Što se tiče javnih financija, pokazatelji također rastu. Prihodi državnog proračuna u prvom su kvartalu porasli za 0,4 posto, (94 milijuna kuna), a istovremeno su rashodi porasli za 41 posto (101 milijardi kuna).

- Svi ti pokazatelji dobar su argument da unatoč svim kritikama imamo rezultate u gospodarstvu, no gajim i dalje nužni oprez. Fiskalna konsolidacija koja nas očekuje u preostala tri kvartala neće imati tako pozitivni utjecaj na BDP kao što je to bilo u prvom kvartalu i tu je taj oprez - naglasio je Grčić, dodavši kako se nada da će i privatni sektor napraviti sve što može da se nastave pozitivni trendovi.

U analizi poslovanja u 2013. 101.191 poduzetnika, prihodi su u 2013. povećani za 10,4 milijarde kuna u odnosu na 2012. Najveće povećanje dogodilo se u sektoru energetike i u sektoru turizma, a porastao je i broj zaposlenih. Bitno je i da raste kapitaliziranost poduzeća što, kako tumači Grčić, pokazuje da kriza ipak polako jenjava. Lani je temeljni kapital tvrtki povećan za 4,1 posto ili 12,5 milijardi kuna, a ukupna kapitaliziranost poduzeća u Hrvatskoj iznosi 34,5 posto. Iako si mali poduzetnici najviše povećali svoj temeljni kapital u 2013. (7,8 milijardu kuna), njihova kapitaliziranost i dalje iznosi niskih 19 posto. Kapitaliziranost srednjih pak je 31,8 posto, a velikih 46 posto. Više se i investiralo. Povećane su i investicije u dugotrajnu imovinu za 14 posto u 2013. u odnosu na 2012. (sa 32,9 na 37,5 milijardi kuna), a tome su najviše pridonijeli mali poduzetnici. 

No nisu baš svi pokazatelji pozitivni. Ukupna zaduženost svih poduzetnika 2013. je iznosila 226,8 milijardi kuna, što je 21 posto od ukupnih izvora financiranja. Najveća zaduženost je, naravno, u građevinarstvu na koje otpada 30 posto svih dugova prema bankama, odnosno 69,1 milijardi kuna. Ukoliko pak se tom sektoru dodaju i tvrtke za poslovanje s nekretninama, zaduženost se penje na 87 milijardi kuna, odnosno na čak 39 posto ukupne zaduženosti privrede u 2013.

- Pokazatelji upućuju i na promjene i na probleme. Moramo poduprijeti građevinski sektor da se riješi problema prenapuhanog ulaganja u nekretnine. Nastavljamo sa svojom strategijom baziranom na fiskalnoj konsolidaciji i provedbi reformi. Reforme ne stoje i to je poruka svim skepticima. Sigurno će se ubrzavati. Tu si i novi projekti, radimo na poboljšanju investicijske klime te daljnjem povećanju kapaciteta stanovništva za potrošnju i modelu za socijalno ugrožene građane koji će im omogućiti da budu ravnopravni sudionici u ekonomskom procesu - zaključio je Grčić.