Hrvatska
StoryEditor

Habijanec: Reforma HGK je jednostavno pitanje, ali nije dobro rješavati problem na plaćanju članarine

04. Veljača 2021.
MIRKO HABIJANEC, predsjednik uprave tvrtke Radnikfoto Dražen Lapić

Najavljena reforma HGK nužna je - tvrde hrvatski poduzetnici jer gospodarska komora treba tržišno funkcionirati i činiti mnogo više za gospodarstvo nego što sad radi. Ivan Franičević, predsjednik Uprave Rasca, smatra da se HGK treba orijentirati gotovo isključivo prema pružanju usluga pomoći pri internacionalizaciji poslovanja hrvatskih kompanija.

- Jedan od ključnih problema s kojima se susreću domaći poduzetnici jest pronalazak stranih partnera i to bi, po mojem mišljenju, trebao biti glavni posao komore - imati strukturirani proces, obrazovane ljude, potrebne resurse i znanje za pronalazak partnera hrvatskim kompanijama diljem svijeta. Partnera koji mogu uvoziti hrvatske proizvode na svoja tržišta ili partnera za dublju suradnju. Takve usluge bi svaki hrvatski poduzetnik koji razmišlja van okvira domaćeg tržišta zasigurno rado i često koristio te dobro platio, dakako pod pretpostavkom da su dokazano kvalitetne – kaže Franičević i dodaje da bi dobro organizirani timovi na ključnim tržištima tad mogli biti kvalitetno umreženi u našim najznačajnijim industrijama te osigurati pristup našim poduzetnicima tim tržištima.

- Našu gospodarsku diplomaciju, aktivnosti koje poduzimaju agencije koje se bave promicanjem investiranja u Hrvatsku, te slična tijela mogu se s vremenom svesti pod jednu kapu. Time bi, kao što je, primjerice, slučaj u Austriji, komora mogla postala prepoznatljiva zastava hrvatskog gospodarstva u svijetu – kaže Franičević.

Također je mišljenja da ostale dosadašnje aktivnosti HGK treba analizirati i odrediti postoji li dovoljna korist i interes poslovne zajednice da one budu nuđene kroz HGK. Ako postoji, onda će poslovna zajednica biti spremna i platiti te aktivnosti. Ako ne postoji, onda se njima komora (a vjerojatno i nitko drugi) ne treba baviti.

- U trenutačnoj raspravi oko reforme HGK, koliko sam imao prilike vidjeti, nitko nije iznio konkretne podatke o aktivnostima HGK. Koliko je kompanija koristilo koje usluge, u kojem obimu, uz koji učinak, itd. Ako stvarno postoji nedvojbena potreba u hrvatskom gospodarstvu za trenutačni portfelj usluga HGK, onda je to, vjerujem, lako dokazati jednostavnim brojkama. Međutim, smatram da nedvojbeno postoji potreba za strukturiranim pristupom na vrlo operativnoj razini za internacionalizacijom poslovanja hrvatskih kompanija. Uz to, aktivnosti iz domene javnih ovlasti lako su mjerljive po obujmu posla i mogu se naplatiti onima kojima su potrebne – ističe Franičević i dodaje da rezultati svake institucije mogu i moraju biti mjerljivi i ocjenjeni prema unaprijed definiranim kriterijima, a odgovorni nagrađeni ili kažnjeni ovisno o tim rezultatima, ali toga u hrvatskom javnom sektoru općenito nedostaje.

Branko Roglić, vlasnik Orbica, podsjeća da je davno govorio da svaki gospodarski subjekt u Hrvatskoj mora izaći na tržište jer nitko ne može postojati da ga netko plaća, a da on radi ili ne radi.

- Odluka da se HGK stavi na tržište je dobra, ali malo zakašnjela. Treba dati rok od dvije godine da se HGK stavi na tržište. To znači da HGK kaže koji su njeni proizvodi i onaj tko ih želi taj će se učlaniti. Komora od 500 do 600 ljudi, koliko ih sad ima, je previše. Svjedoci smo i onoga što je radio Nadan Vidošević, mislim da je već tad trebalo pokrenuti reformu kad se vidjelo što se tamo radi i kako se radi. Preme tome, odluka koju je donio premijer Andrej Plenković i kolacija na vlasti dobra je i treba tijekom iduće dvije godine HGK privoditi takvom stanju da ona bude izložena tržišnim aktivnostima i ponudi svoje proizvode onima koji ih žele kupiti – kaže  Roglić i naglašava da tako treba napraviti sa svim komorama koje postoje jer u vrijeme kad su nastale komore kao što je danas HGK, nije bilo ni žarulje, a kamoli interneta.

Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika, tvrdi da je reforma HGK vrlo jednostavno pitanje jer komoru trebamo i sve države imaju gospodarsku komoru, no nije dobro rješavati problem na plaćanju članarine.

- Usluge koje HGK daje danas su nedostatne gospodarstvu i treba je reformirati. Kako i na koji način? U nekim državama su komora i udruga poslodavaca objedinjeni, svaki ima svoj certifikat. Udruga poslodavaca radi socijalni dijalog, komora izdaje neke certificate… Ima jedan dobar proizvod - mjerenje arbitraža - koji se kod komore radi, to je jedan od najboljih komorskih proizvoda, ali ima tu još puno stvari, sve kod registracije poduzeća – kaže Habijanec.

Pojašnjava da je u građevinarstvu prije postojala licencija, u Europi se zove načelna klasifikacija građevinskih tvrtki, što pomaže kod javnih natječaja jer treba dati puno manje papira, a taj posao obavlja komora. No komora treba puno više toga dati i u promidžbi gospodarstvenika u Hrvatskoj i izvan nje, u zaštiti radnih mjesta, te utjecati na školstvo, pogotovo strukovno, da bude bolje.

- Mislim da bi sinergijski HGK i HUP trebali raditi da se može više napraviti nego što se sad radi. Primjer je građevinarstvo u kojemu su HUP i HGK sinergijski iznjedrile uzance o građenju, regulativu po kojoj se rade ugovori, za što bi Ministarstvo graditeljstva trebalo dati suglasnost – kaže Habijanec.  

Marin Škufca, CEO i partner Liburnia Maritime Ageny na svom LinkedInu napisao kratku analizu članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori. I nije samo riječ o članarini od 42 kune mjesečno. Objavu prenosimo u cijelosti. 

' HGK članarine - vrlo aktualna tema ovih dana pa sam pitao da mi se izvadi koliko to mi plaćamo i evo podataka po godinama:

  • 2020.g.: mjesečno 3.973,00 kn x 12 = 47.676,00 kn godišnje
  • 2019.g.:mjesečno 3.973,00 kn x 12 = 47.676,00 kn godišnje
  • 2018.g. mjesečno 1.083,00 knx12 = 12.996,00 kn godišnje
  • 2017.g. mjesečno 1.083,00 knx12 = 12.996,00 kn godišnje
  • 2016. g. mjesečno 1.083,00 knx12 =12.996,00kn godišnje


čast nekim vrijednim ljudima koji tamo rade, ali oni su iznimka, a ono što smo mi dobili od HGK u sve ove godine postojanja ne vrijedi niti 100kn sve ukupno! Jednom su nam bili u posjeti! 

Bio sam u dvije gospodarske misije koje je HGK organizirao i organizacija je bila sramotna. Kada nam je ruska firma dugovala velike novce, probali smo tada preko predstavništva u Moskvi dobiti podršku i ništa, nula! 

Koliko god Hrvatski političari pokušavali politizirati ovu temu i ljude koji su pokrenuli pitanje članarina uvesti u političke igre, ja kao kompletno apolitična osoba izjavljujem da je sramota da u današnje vrijeme netko ima ovako zagarantirane prihode! Mi u firmi svaki dan startamo od nule da bi teškim radom stvorili neku vrijednost i onda ovolike novce dajemo za jedno veliko ništa! Sramite se vi koji štitite ovakav sustav!'

25. svibanj 2022 21:32