– APN krediti su odličan projekt. Preko 400 milijuna kuna je do sada taj projekt koštao državni proračun. Ponovili smo natječaj, dobili smo 1109 prijava, a očekujemo ih od 2.500 i 3.000 - rekao je to ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat na konferenciji Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva 2020. Istaknu je kako će 2020. godina biti veliki iskorak.
- Napravit ću sve da projekt ide dalje i 2021.,2022. i 2023. Nama će 2022. biti prijelomna godina jer će tada biti dosta izlazaka jer je to peta godina subvencioniranja prvih APN-ovih kredita. Ova je godina pokazala i početak jednoog trenda - nema navale na kupnju nekretnina za kupnju nekretnina u centru Zagreba, ide se na periferiju te susjedne županije - kazao je Horvat.
Isto tako, bilo je govora i o energetskoj obnovi. Naime, struka je rekla kako energetska bnova zgrada i kuća enma nikakvoga smisla ako se prije toga nije napravila analiza stanja zgrade te eventualno popravilo potencijalna oštećenja te ojačalo zgradu. Ministar Horvat je rekao da je to logično i kako će imati na umu u idućim natječajima da se energetska obnova napravi tek nakon analize stanja zgrade.
Na tom se panelu razgovaralo i o gorućim problemima obnove Zagreba. Nesređeni vlasnički odnosi, neriješeni vlasnički papiri, konzervatori, potencijalno loše napravljeni projekti i prateća dokumentacija, javna nabava i nepostojanje osiguranja samo su vrh sante leda.
Na panelu su sudjelovali predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, Mirjana Čagalj, potpredsjednia HGK-a, izv.prof. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, Dragutin Kamenski, prokurist tvrtke Kamgrad te dipl.ing.građ. Krešimir Tarnik, član ekspertne skupine za izradu zakona
S obzirom na to koliko je ova tema važna za sve vlasnike oštećenih stanova, grada i kuća u Zagrebu i dvije susjedne županije, a imajući u vidu koliko je Zakon o obnovi kompliciran, panelisti su tek zagrebali površinu potencijalnih problema i otvorili nekoliko ključnih tema.
Ministar Horvat rekao je da će glavni projekti prema Zakonu biti prihvaćeni kao projektna dokumentacija.
- Stručni savjet će unutar dva tjedan definirati i pravilnike. Administrativni proces želimo svesti na minimum. Savjetujem (su)vlasnicima da ne štede na kvalitetnom projektu i dokumentaciji. A kvaliteta ima svoju cijenu. Pomognite nam isključiti iz procesa one koji će tražiti zaradu u nekvaliteti - rekao je Horvat.
Predsjednica Komore Nina Dražin Lovrec rekla je da se mora dobro definirati sadržaj projektne dokumentacije od snimke zatečenog stanja do izrade projekta, troškovnika i slično. Mora se uzeti u obzir i razina obnove i veličina zgrade.
Mi inženjeri znamo da tijekom građevinske obnove može doći do nepredviđenih troškova, zato tražimo i projektantski nadzor . kaže ona.
Tijekom rasprave još jedan 'problem' je 'ugledao svjetlo dana' - konzervatori.
Dragutin Kamenski, prokurist tvrtke Kamgrad rekao je kako je njihova uloga je vrlo važna.
- Trenutno radimo tri projekta u Zagrebu. Radili smo sanaciju i sprečavanje novih šteta. Bilo je dosta neadekvatnih reakcija konzervatora. Mora se jasno definirati odnose da bi postupak obnove išao dobrom dinamikom. Mi smo znali čekati 15 dana da uopće konzervator izađe na teren - kaže KAmenski.
Veliki problem je i vlaništvo.
- Svjesni smo toga. Nemamo etažirane zgrade, nemamo definirano vlasništvo. Kad zakon daje prava, stječe se dojam da nema obveze. Da su vlasnici adekvatno održavali svoju imovinu, šteta bi bila puno, puno manja. Zadali smo zadatak – paralelno s ovim Zakonom o obnovi stvaramo pravni okvir koji će nametnuti vlasnicima kako moraju održavati svoje zgrade - zaključio je Horvat.