Hrvati mjesečno uštede 443 kune

Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 443 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 467 kuna mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 459 kuna, a stariji od 50 godina 415 kuna. Ostalih 30 posto građana koji ne štede, kao glavni razlog navode nemogućnost odvajanja financijskih sredstava za te potrebe.
Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za 'stare dane' te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si 'kasnije mogao nešto priuštiti', a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi 'bez posebnog razloga'.
Štednju važnom smatra 75 posto građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih 6 posto uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja. Manji broj odlučuje se na opciju ulaganja u vrijednosne papire i investicijske fondove. Općenito, petina ispitanika obuhvaćenih istraživanjem ima oprezniji stav prema ulaganju u takve oblike imovine, a kao osnovni razlog ističu povećani rizik, nesigurnost i prethodna iskustva.
Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 20 posto ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 46 posto otprilike isto, dok je 34 posto ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Ovi posljednji razloge za svoju tvrdnju ponajviše temelje na teškoj gospodarskoj situaciji, činjenici da 'sve postaje skuplje', kao i nižim prihodima.
Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše* u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Njemačka i Austrija prednjače. Nijemci tako prosječno izdvajaju 199 eura, a Austrijanci 170. Nakon njih slijede Poljaci s prosječnim iznosom štednje od 99 eura, zatim Slovaci s 88 eura te Česi s 83 eura. Ispred hrvatskih građana još su Turci, s prosjekom od 71 eura mjesečne štednje. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 59 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Ukrajinci (46 eura), Srbi (43 eura), Crnogorci (42 eura) i Rumunji (39 eura).