Dok promet u trgovini pada, iznosi na računima hrvatskih građana i dalje rastu, a s njima raste i nelikvidnost poslovnih subjekata. Za turizam i ugostiteljstvo djelomičan spas mogla bi biti CRO kartica. Postoje i prijedlozi o potrošačkim karticama široke namjene koje bi bile podijeljene građanima, i to putem blokchain-platforme, a ostvarenom zaradom od njih poduzetnici bi mogli plaćati porez. No ništa od toga neće spasiti poduzetnike i hrvatski BDP ako se potrošnja usmjeri na kupnju uvoznih proizvoda. Stoga je vrijeme za snažnu kampanju ‘kupujmo domaće‘.
Koronavirus, izbori, pad gospodarstva, a sve oči uprte su u osobnu potrošnju. COVID-19 dobio je samo jednu priliku paralizirati gospodarstvo – takav scenarij više nećemo gledati ma koliko zaraženih bilo i gdje god buknu nova žarišta. Oslanjamo se na švedski model s hrvatskim mentalitetom, pa što bude. Uz to, izbori su pred vratima, sljedeća dva tjedna su ključna. Izbori i turizam, sve je podređeno tomu.
Dobra epidemiološka slika jedno je vrijeme možda i prizivala neku optimističnu budućnost u kojoj rijeke turista dolaze s punim novčanicima, no s prvim novim žarištem u Zadru, i to na samom početku ljeta, podsjetili smo se da je novi virus nepredvidljiv i nepoznat i da umjesto eura iz stranih zemalja možda ipak trebamo smanjiti očekivanja i okrenuti se domaćim ljudima i njihovim kunama. A domaći ljudi stegnuli su remen.
Kako onda potaknuti potrošnju u zemlji u kojoj ona ima udjel od tri petine u BDP-u? Povećamo li kupnju nove ljetne odjeće iz uvoza, novog automobila iz uvoza, novog mobitela iz uvoza – rezultat će ostati iznimno negativan za BDP jer je sve to uvoz, naglašava Zlatko Bazianec, voditelj Deloitteova hrvatskog ureda i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja.
– Veliko ukidanje poreza u trenutku kad je punjenje proračuna smanjeno od 20 do 25 posto, kad tržište rada nije toliko elastično da bi preuzelo teret smanjenja zaposlenih u državnoj upravi, jednostavno nije realno. Gospodarstvenici su sada dodatno izloženi i sve većem riziku od neplaćanja kako se nelikvidnost uvlači u naše gospodarstvo, slično kao od 2009. do 2010. – kaže Bazianec. Prema njegovim riječima najbolje što sad možemo sami učiniti jest kupovati više hrvatskih proizvoda, ograničiti želju za kupnjom luksuznih uvoznih proizvoda i strukturno usmjeriti svoju opću potrošnju na 'kupujmo domaće' – poručuje Bazianec i dodaje da sada možemo izabrati što i gdje kupovati na temelju toga gdje će naš novac na kraju završiti.
Ostane li u Hrvatskoj, to će, kaže, izravno utjecati na hrvatski BDP.
Za gospodarske subjekte, poduzetnike i obrtnike u današnjim okolnostima fokus oporavka ne smije biti samo potrošnja nego održivost poslovanja, sve što nije idealno treba preispitati i restrukturirati.
– Moguće je agresivno traženje prilika novih prodaja i rasta izvan uhodanih kupaca u pokušavanju uskakanja u neke 'kineske cipele'. Tko zna kad će doći još jedanput takva prilika, za deset godina ili više? – pita se Bazianec aludirajući na to da su tako usmjerena i promišljanja Europske komisije, da se neke industrije vrate iz Kine u EU ili barem bliže.
Više o tome kako svatko od nas, ali i država i gospodarstvo, mogu potaknuti osobnu potrošnju, pročitajte u Temi broja u aktualnom broju Lidera, kako u tiskanom, tako i u digitalnom izdanju.