Hrvatska je dobila prvi dokument o svim aspektima stranih ulaganja - Bijelu knjigu

Hrvatska je dobila Bijelu knjigu - prvi dokument o svim aspektima stranih ulaganja i njihovu utjecaju na gospodarstvo i društvo.

Izradilo ju je, u javnosti baš i ne previše poznato, Udruženje stranih investitora koje vodi prvi čovjek Siemensa Mladen Fogec dok s medijima stvari vuče glavni tajnik Udruženja, ekonomski analitičar Ante Babić. 

Za relativno mlado udruženje doista je uspjeh na prezentaciju dovući potpredsjednika Vlade, prezaposlenog Grčića, izaslanicu predsjednika Josipovića Tamaru Obradović Mazal, financijere, investitore, ekonomiste i veleposlanike. Koliko god Hrvatska loše kotirala na raznim ljestvicama konkurentnosti i koliko god nije u oku ulagača, zainteresiranih očito ima. Izravna strana ulaganja kumulativno od 1993. do 2012. iznose 28,6 milijardi eura - prema ulaganjima po stanovniku četvrti smo u EU, iza Estonije, Češke i Mađarske, a ispred recimo Slovačke. 

U Hrvatskoj je više od 1500 kompanija u stranom vlasništvu koje čine već respektabilni udjel u ukupnom gospodarstvu - danas čine više od 40 posto kapitala, oko 45 posto ukupnih prihoda svih kompanija, u izvozu sudjeluju s 55 posto, u investicijama s 39, a zapošljavaju 20 posto svih zaposlenih u zemlji. 

Bijela knjiga sumira glavne prepreke poslovnoj klimi naklonjen(ij)oj investitorima - pravna nesigurnost, porezne obveze (često se mijenjanju i neujednačena su), parafiskalne naknade, spora i neučinkovita javna uprava i pravosuđe te rigidno radno zakonodavstvo.
Ništa nova, naravno, no Udruženje donosi i konkretne preporuke za svaku skupinu ulagačkih prepreka, pri čemu je najviše savjeta posvećeno pitanjima o radu - od toga da se ostavi što više prostora honorarnom zapošljavanju, preko krutih odredbi o otkazima koje moraju omekšati, sve do prijedloga smanjenja poreza i doprinosa što izravno urušava konkurentnost hrvatskih tvrtki i isplativost stranih investicija. 

Naravno, nije to dovoljno, jer Udruženje precizno identificira još neke prepreke - nepredvidljivi regulatorni okvir, netransparentne administrativne procedure, nedovoljni institucionalni kapacitet na nacionalnoj i lokalnoj razini i korupciju. I to su razlozi zbog kojih je Hrvatska na ljestvici Doing business 89. - posljednja među EU 28.
O izravnim inozemnim ulaganjima nema jedinstvenog stava među ekonomistima, no Ante Babić detektira cilj - investicija je investicija, bila ona domaća ili strana!