'Hrvatska je u dubokoj recesiji, ali idući kvartal trebao bi donijeti oporavak'

Hrvatska je u vrlo dubokoj recesiji, no ulazak u EU znatno će joj povećati mogućnosti za primanje financijske potpore i privlačenje investicija, a pravilno i brzo korištenje tih resursa može biti ključ za oporavak ekonomije, ocijenio je direktor Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold.

Pritom se pozvao na primjere Bugarske i Rumunjske koje su proteklih godina imale puno problema s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Njihove Vlade zatražile su našu pomoć i to im se isplatilo kroz bolje korištenje tih sredstava - objema zemljama ove se godine prognozira rast BDP-a od 1,4 do 1,5 posto, a polovicu toga rasta duguju boljem korištenju EU fondova, kazao je Harrold.
- To nije trivijalna, već vrlo važna stvar u vremenima kada državna potrošnja ili izvoz ne mogu biti izvor rasta, pa sredstva iz EU fondova mogu Hrvatskoj biti važan izvor oporavka - ističe Harrold.

U Svjetskoj banci malo su iznenađeni dubinom pada hrvatske industrijske proizvodnje, koja je u prvom kvartalu pala za 9,4 posto, ali nisu iznenađeni samim padom.
Za to postoje tri razloga, kaže Harrold - prvi je najteža zima i najgore vrijeme koje smo imali u Jugoistočnoj Europi u dugom razdoblju, drugi je kriza u EU koja je znatno smanjila potražnju, a treći su specifični hrvatski problemi vezani za tranziciju vlasti nakon izbora. Naime, veliki dio hrvatskoga gospodarstva vezan je uz državu a u vremenu prijenosa vlasti i početka funkcioniranja nove Vlade usporeno je puno ekonomskih aktivnosti. Neko vrijeme nije bilo nikoga u Vladi da potpiše čekove, slikovit je bio Harrold, što je usporilo sve aktivnosti na dva - tri mjeseca.

U normalnim okolnostima idući kvartal trebao bi donijeti oporavak gospodarstva, jer ovoliki pad na početku godine ne znači da će loše razdoblje trajati cijelu godinu, no slabija potražnja u EU će se nastaviti i idućih mjeseci, upozorava Harrold.
Predstavnik Svjetske banke izbjegao je izravno ocijeniti dosadašnju Vladinu gospodarsku politiku rekavši kako su Vladine namjere očito dobre jer želi smanjiti deficit i preusmjeriti potrošnju, potaknuti rast i zapošljavanje, te pokrenuti investiranje.
Ipak, u procesima reforme i prilagodbe fiskalnog deficita događaju se i neugodne stvari - razne vrste troškova se režu, kao i neke povlastice, porezi se moraju prilagoditi potrebama i pogođeni su interesi brojnih skupina.

- Vrlo je važno da to Vlada napravi što prije, na početku svojega mandata - kaže Harrold. Nadamo se da ćemo od Vlade do kraja godine vidjeti odlučnu akciju i na drugim područjima kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu, ističe predstavnik Svjetske banke.