Hrvatska
StoryEditor

Hrvatska jedina u eurozoni neće imati zlato u svojoj pričuvi

19. Siječanj 2022.

Krajem prošle godine mnoge središnje banke diljem svijeta povećale su količinu zlata koje drže u svojim međunarodnim pričuvama, oborivši rekord star 31 godinu. Institucije zadužene za monetarnu stabilnost povećale su svoje pričuve za više od 4,500 tisuće tona u zadnjih deset godina, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, a od rujna prošle godine ukupni iznos rezervi bio je 36 tisuća tona, najveći od 1990. i 15 posto više nego desetljeće ranije. Jedan od ključnih razloga za povećanje udjela zlata u pričuvi središnje banke je dolar koji se neumorno 'štanca' godinama zbog čega mu vrijednost pada, a zlato obično ima inverzan odnos prema prvoj svjetskoj valuti i služi kao svojevrsni protu-uteg padovima vrijednosti pričuve u dolarima.

Zlato je i tradicionalno pribježište u trenucima tržišnih neizvjesnosti i prirodno 'osiguranje' od inflacije, zbog čega je dolar do 70-ih godina bio izravno vezan za zlato (35 dolara za uncu zlata u trenutku kada je 1971. predsjednik Richard Nixon ukinuo takozvani zlatni standard). Usprkos tome, uloga zlata u diverzifikaciji portfelja središnjih banaka održala se do danas, štoviše dobiva na popularnosti, stoga smo priupitali Hrvatsku narodnu banku kakva je situacija u Hrvatskoj.

Naime, mnogi će se prisjetiti da je Hrvatska svoje zlato prodala još početkom stoljeća, nakon što su razriješena sukcesijska pitanja u pogledu raspodjele zlata SFRJ i nakon toga eliminirala zlato u svom portfelju. U odgovoru iz HNB-a su pojasnili zašto Banka više ne računa na zlato i nema imovine u tom plemenitom metalu.

'Međunarodne pričuve Republike Hrvatske već dugi niz godina drže se primarno u euru te manjim dijelom u američkom dolaru. Zlato je oblik imovine koji ima vrlo nizak prosječan dugoročni realni prinos i izuzetno visoku kolebljivost cijene. Zbog toga promjena cijene zlata može značajno odrediti konačan financijski rezultat središnje banke u jednoj godini i potaknuti njezino špekulativno ponašanje radi ostvarivanja zarade, odnosno izbjegavanja gubitka. Primjerice, cijena zlata je od rujna 2011. godine do kraja 2015. godine pala za 45 posto, dok je u 2021. godini cijena zlata pala za 3,6 posto. Odluka o kupovini zlata pojedinih središnjih banaka često može biti i politički motivirana, a ne potaknuta načelima kojih se središnje banke primarno drže kod upravljanja međunarodnim pričuvama, a to su likvidnost i sigurnost. HNB trenutačno ne planira kupovinu zlata', poručili su iz Banke.

No, ovom logikom, pokazuju podaci, ne vode se mnoge druge središnje banke, uključujući i sve banke članica eurozone kao i samu Europsku središnju banku. Kako je pisao na samom izmaku prošle godine portal Nikkei Asia, u prvih devet mjeseci prošle godine, Tajland je kupio 90, Indija 70, a Brazil 60 tona zlata. Najveći udio zlata u pričuvi imaju Kazahstan (preko 60 posto), Turska i Rusija (preko 20 posto), Mongolija i Kirgistan (nešto manje od 20 posto) te nama puno geografski i ekonomski bliže Mađarska (preko deset posto) i Poljska (manje od deset posto).

Štoviše, Mađarska je proteklih godina značajno povećala količinu zlata u svojoj pričuvi, na gotovo 95 tona. Što se Hrvatske tiče, ona je odavno odustala od aktivnog korištenja svoje valute i pretvorila je u protočni bojler prvo za njemačke marke, potom za euro, ali je interesantno da, pokazuju podaci portala Trading Economics, sve članice eurozone u ovom trenutku imaju određenu količinu zlata u svojoj pričuvi, kao i da udio zlata u pričuvi Europske središnje banke iznosi oko 35 posto (505 tona u rujnu prošle godine). Drugim riječima, ako početkom sljedeće godine Hrvatska uvede euro, bit će jedina članica eurozone bez zlata u svojoj pričuvi.

20. svibanj 2022 18:40