Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.
Nova studija koju je proveo CEPS mjerila je rezultate učenja, digitalnu infrastrukturu, politiku kao i stav ljudi prema digitalnom učenju u 27 država članica EU-a. Digitalno učenje je svaka vrsta učenja koja se provodi uz podršku digitalne tehnologije od online tečajeva za učenje kodiranja pa sve do gamifikacije učionica, obrazovanja i cjeloživotnog usavršavanja koji se transformiraju digitalnom tehnologijom.
Rezultati CEPS istraživanja naglašavaju potrebu za ciljanim politikama kao i prekograničnim učenjem kako Europa ne bi propustila ovaj trend.
Prema rezultatima istraživanja Estonija, Nizozemska i Finska nalaze se na prva tri mjesta jer sve uživaju snažnu podršku nacionalnih politika koje potiču digitalno učenje, korištenje digitalnih vještina te imaju visoku digitalnu pismenost stanovništva.
Zemlje sa slabijim rezultatima uključuju Belgiju na 21. mjestu, Poljsku na 22. mjestu, Češku na 23. mjestu, Rumunjsku na 24. mjestu, Grčku na 25. mjestu, Italiju na 26. mjestu i Njemačku na 27. mjestu. Lošiji rezultati sugeriraju ograničenu podršku nacionalnih politika za jačanje digitalne pismenosti i otežani pristup digitalnim resursima u navedenim zemljama.
Dok pojedine veće europske zemlje zaostaju, manje zemlje se nalaze iznad prosjeka. Luxembourg, najbogatija europska zemlja, nalazi se na 4. mjestu unatoč tome što ne postiže dobre ocjene vezane uz inovacije. Također, još više iznenađuje Malta koja se nalazi na 5. mjestu i Cipar na 6. mjestu, dokazujući da se isplati investirati u digitalnu infrastrukturu kao i obrazovanje.
Hrvatska je na 13. mjestu kada je pitanju digitalno učenje, zauzevši sredinu ljestvice, ali nadmašujući puno veće i bogatije zemlje. Hrvatska brzo napreduje jer je prepoznala potencijal digitalizacije, ambicioznih novih politika kao i EU financiranja te financiranja na nacionalnoj razini. Kao posebno zanimljiv projekt izdvojen je projekt „e-Škole“ koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET s ciljem da se digitalno transformiraju obrazovni procesi svih škola u Hrvatskoj do kraja 2022. godine. Ove kao i druge inicijative upućuju da Hrvatska poduzima konkretne mjere i kreće se u pravom smjeru digitalnog cjeloživotnog učenja.
Daniel Gros, direktor CEPS-a o rezultatima istraživanja izjavio je:
'Digitalno obrazovanje je budućnost. Rezultati istraživanja trebali bi biti alarm za zemlje koje riskiraju propustiti ovaj trend. Koje su sličnosti između Italije i Njemačke? Obje su zemlje snažne u tradicionalnim industrijama, odnosno u proizvodnji, dok su slabe u digitalnom učenju. Njihovi lideri trebali bi učiti od svojih manjih, brzo prilagođavajućih EU partnera koji su orijentirani na budućnost'.
Katerina Havrlant, direktorica inicijative Grow with Google je dodala:
'Naša je želja da svi Europljani razumiju i imaju koristi od tehnologije. Sveobuhvatna strategija digitalnog učenja temelj je ove ambicije. Istraživanje pokazuje kako različite zemlje mogu učiti jedna od druge i kako tvrtke i vlade mogu zajedno raditi na izgradnji digitalno spremne Europe'.