Dvadeset i četvrti Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji se održao od 7. do 9. studenog, u Dubrovnik je privukao gotovo 200 sudionika. Ovogodišnje okupljanje struke u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a još jednom je svojim sadržajem, programom i sudionicima potvrdilo kako je mjesto na kojem se glas ribara sluša i uvažava.
- Hrvatska nije velika zemlja, ali zato su hrvatski ribari veliki ljudi, koji su dokazali da se zajedničkim nastupom može mnogo postići. Ovu činjenicu moramo isticati kako bismo potaknuli i druge cehove da upornim angažmanom postignu ono što je smisao postojanja ceha – aktivno sudjelovanje u kreiranju politika s ciljem zaštite obrtničkih prava. Zadovoljan sam što je to, u ovom slučaju, prepoznalo i nadležno Ministarstvo - pohvalio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec rad Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore te svečano otvorio ovogodišnji Susret.
Otvorenju 24. Susreta ribara HOK-a, prisustvovali su i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, biskup dubrovački, monsinjor Mate Uzinić, kao i pomoćnik ministrice poljoprivrede mr.sc. Ante Mišura, sa suradnicima.
Tijekom dva dana kroz panel rasprave obrađivale su se aktualne teme iz ribarskog sektora u kojem su uz predstavnike struke sudjelovali predstavnici resornih ministarstava te stručnjaci iz ovog područja. Tako su sudionici imali priliku čuti kakvo je aktualno stanje i perspektive u ribarstvu, razgovaralo se o Operativnom programu za ribarstvo i pomorstvo za razdoblje 2014. -2020., a posljednja panel rasprava bila je posvećena inspekcijskom nadzoru u ribarstvu.
Predsjednik Ceha ribarstva i akvakulture Hrvatske obrtničke komore, Robert Momić, istaknuo je da se više pažnje treba posvetiti uređenju tržišta ribe, poticati domaću proizvodnju, ali i potrošnju ribe.
Cilj ovog Susreta je konkretnim prijedlozima utjecati na politike koje se odnose na poslovanje hrvatskih ribara te dati smjernice s terena nadležnima. Ceh za ribarstvo i akvakulturu ima uvid u stvarne potrebe u poslovanju svojih članova te na temelju toga rade na kvalitetnim inputima kojima nastoje utjecati na zakonodavni okvir.