U državi navikloj na loše vijesti i tuđe novce gotovo nevjerojatno, pomalo i hrabro, zvuči teza da polako, ali vrlo polako, Hrvatska postaje izvozna ekonomija. Trebalo je nekih 30 godina da se mentalni sklop društva u cjelini (opet) promijeni i odmakne od sustavnog uništavanja i gašenja proizvodnje u korist fantazije o turizmu, no ipak se kreće.
Kako poručuju iz HGK, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj je godini ukupni izvoz sa svijetom iznosio 111,35 milijardi kuna, što je pad od 1,4 posto u odnosu na 2019. godinu, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do prosinca 2020. bila 65,2 posto.
Usprkos, dakle, jednoj od najgorih godina u recentnoj povijesti i tvrdom lockdownu na početku pandemije, domaći izvoz pao je gotovo neznatnih 1,4 posto, pogotovo ako se uspoređuje sa strmoglavim rušenjem turizma. Veseli zato da je izvoz u prva tri mjeseca ove godine 7,9 posto veći nego u istom periodu lani, kao i da je ožujak s 1,58 milijardi eura izvoza mjesečni rekord viđen samo u srpnju pretprošle godine.
Ukupno gledano, u prva tri mjeseca ove godine izvoz je iznosio 30 milijardi kuna, odnosno čak 9,5 posto više u usporedbi s prvim kvartalom 2020., pa je pokrivenost uvoza izvozom za ta tri mjeseca iznosila 64,6 posto. Zvuči obećavajuće, iako za pravu sliku treba pogledati takozvane usporedive ekonomije i udio izvoza roba i usluga u ukupnom BDP-u. Češka je prošle godine po tom kriteriju bila na 71,5 posto, Mađarska na 79,7, Slovenija na 78,7 i Slovačka na visokih 85,7, dok je Hrvatska godinu završila s otužnih 41,5 posto. No, kada ste toliko duboko na dnu i pozitivan trend velika je stvar. Ili, kako je navodno rekao Mao, 'i noga u guzicu je korak naprijed'. Tako smo, recimo, turizam, izjavio je nedavno Večernjem listu ekonomist Petar Vušković, s robnim izvozom koji sada iznosi oko 15 milijardi eura godišnje prebacili za 50 posto.
Više o podacima koji bude nadu da Hrvatska polako postaje izvozno orijentirana ekonomija pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju.