Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske posvećen STEM-u kao obrazovnom i razvojnom potencijalu hrvatskog društva, ulozi žena u inženjerstvu te umrežavanju mladih hrvatskih inženjera sa svojim europskim kolegama
- Nastavljamo s politikom kontinuiteta i dinamiziranja promicanja važnosti i etike inženjerskog poziva. Prvenstveno što se tiče sustavne i trajne brige o cjelovitom životnom usavršavanju hrvatskih inženjera. To, između ostalog, obuhvaća daljnje poticanje formalnog i neformalnog te informalnog odnosno cjeloživotnog obrazovanja. Uz to namjeravamo postupno razvijati i druge aktivnosti godišnjeg karaktera kako bi hrvatska inženjerska struka objedinjena u 37 inženjerskih udruga, 9 podupirućih članova i više od 10.000 inženjera u zemlji i inozemstvu bila što vidljivija, prepoznatljivija i time uvažavanija u hrvatskom društvu i gospodarstvu - naglasio je u svom uvodnom govoru dipl.ing.građ. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza na tradicionalnom Danu HIS - a održanom na Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji HIS-a i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ).
Glavna tema skupa bila je uloga STEM-a u obrazovnom i razvojnom potencijalu hrvatskog društva. STEM, inače, uključuje četiri riječi odnosno područja: science (skraćeno S), što podrazumijeva prirodne znanosti – fiziku, kemiju, biologiju, geologiju; technology (skraćeno T), što uključuje kao važnu sastavnicu i digitalnu tehnologiju; engineering (skraćeno E), š77to obuhvaća tehničke znanosti i struke; te mathematics (skraćeno M) – matematiku.
- Bez intenzivnijeg udjela STEM-a u hrvatskom obrazovnom i razvojnom segmentu nema opstanka niti jednog zajednice pa tako ni hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini - upozorila je prof,dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica HIS-ovog odbora za FEANI, pojašnjavajući kako samo dobro obrazovani Inženjeri sa kompetencijama koje mogu koristiti u razvoju gospodarstva i održivom razvoju osiguravaju svojem okruženju potrebne resurse za održavanje života u nekom području - ističe Krstelj.
- Ujedno nastavljamo sa našim trajnim naporima da hrvatski inženjeri uživaju ista prava na europskom tržištu rada kao i njihove europske kolege, te da se što ravnopravnije uključuju u projekte i poslove koji se na tom tržištu nude, radeći ih iz Hrvatske - kaže ona.
Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu napomenula je da je izuzetno važno da se STEM obrazovanje, podloge i znanja uključe osim kod prirodnih i tehničkih znanosti i u području biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti kao i u još nekim interdisciplinarnim područjima unutar društvenih znanosti.
Europske inženjerske kartice
Dirk Bochar, glavni tajnik FEANI-a je istakao da FEANI, europsko udruženje koje objedinjuje 34 nacionalne europske članice sa približno 3,5 milijuna inženjera u Europi, potiče na europskoj razini u suradnji sa hrvatskim kolegama bolje profliranje inženjera za potrebe europskog i svjetskog tržišta. Izuzetno važna inicijativa su evaluacije studijskih programa za FEANI EEED listu, izdavanje inženjerskih iskaznica kojima se osigurava mobilnost inženjera, te odgovarajuće EUR ING titule, kao brand u prepoznavanju inženjera sa potrebnim kompetencijama na tržištu.
- EYE Hrvatska (European Young Engineers),kao dio HIS-a, je samo nakon dvije godine od učlanjenja postala jedna od najboljih i najaktivnijih članica ove europske organizacije koja predstavlja 350.000 mladih europskih inženjera - naglasio je Mario Dokoza, mag.ing. traff.
- Mladi europski inženjeri su uočili nedostatke u području inženjerstva te se udružili kako bi zajedno utjecali na europske politike – od edukacijskih modela, popularizacije STEM područja, mobilnosti inženjera do pojednostavljenja zaposlenja diljem EU-a. Hrvatska se tako izborila za organizaciju konferencije EYE – a u svibnju 2021. u Zagrebu na kojoj se očekuje više od 150 predstavnika iz 22 europske države - zaključuje.
Nagomilani problemi se ne mogu riješiti samo muškim pristupom
Svijetom politike vladaju muškarci, to je neosporno, kao što je neosporno da je upravo politika dovela do točke razvoja čovječanstva u kojem se sada nalazimo. Žene u inženjerstvu i dalje predstavljaju manjinu, ali njihov broj raste i to je dobro, istakla je u svom osvrtu dipl.ing. Olga Štajduhar Pađen,napominjući kako nagomilani problemi na našem planetu neće se moći riješiti bez inženjera i samo muškim pristupom.
Daniel Patrick Balestrini sa Sveučilišta u Regensburgu je pojasnio gdje je početak početak inženjerstva kao struke te mogućnosti kako da se dosegnuta razina znanja održi na razini potreba i kompetencija. Hrvatski inženjerski savez, sljednik Kluba inžinirah i arhitektah, koji je kao preteča HIS-a osnovan davne 1878. godine, inicirao je inače davne 1891. godine prve rasprave o visokom tehničkom obrazovanju.
U svojoj burnoj povijesti HIS je mijenjao svoje ime čak devet puta. Veliki rezultat brojnih nastojanja je osnivanje Tehničke visoke škole koju je 1919./1920. upisalo prvih 255 studenata, a 1926. je Tehnička visoka škola kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu.
Danas HIS djeluje kao krovna udruga gotovo svih inženjerskih profesija u trajnom nastojanju okupljanja inženjera, promociji i potrebnom pozicioniranju inženjerskih profesija, osiguravajući tako nužni utjecaj inženjera na razvoj tehnologije, gospodarstva i kvalitete života.