Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 20.696 poduzetnika (14,9 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 141 milijardu ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je pad izvoza od 5,8 posto u usporedbi s 2019. godinom
Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od gotovo 21 milijarde kuna, što je za 34,3 posto manje nego u 2019. godini, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Financijske agencije (Fina).
Od 139.009 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 45,9 milijardi kuna, ostvarilo 82.743 poduzetnika, ili njih 59,5 posto. Gubitak razdoblja od gotovo 25 milijardi kuna iskazalo je 56.266 poduzetnika (40,5 posto).
U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto.
To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od gotovo 21 milijardu kuna, što je za 34,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu, navodi se u objavi Fine.
Ukupni prihodi poduzetnika pali za 5,3 posto, a rashodi za 3,8 posto
Po podatcima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, ili 5,3 posto manje nego godinu ranije.
Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 716,9 milijardi kuna i bili su manji za 3,8 posto.
U 2020. su hrvatski poduzetnici imali 947.874 zaposlenih prema satima rada, ili 0,3 posto manje nego godinu ranije.
Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 5.971 kunu, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2019. godinu.
Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 20.696 poduzetnika (14,9 posto), s tim da je od ukupnih prihoda 141 milijardu ostvareno prodajom robe na inozemnom tržištu, što je pad izvoza od 5,8 posto u usporedbi s 2019. godinom.
Istodobno je robni uvoz smanjen za 8,6 posto, na 126,4 milijarde kuna.
Tako je trgovinski suficit lani iznosio 14,6 milijardi kuna, što je za 28,7 posto više nego u 2019. godini.
Po podatcima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.615), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (260,3 milijarde kuna).
Najviše je, pak, zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 235.070, što je za 1,5 posto manje nego 2019. godine.
Iz Fine u objavi o rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini izdvajaju i podatak da je najveći pad prihoda, za 43,2 posto u odnosu na 2019. godinu, ostvaren u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a poduzetnici u toj djelatnosti su ostvarili 3,4 milijarde kuna neto gubitka.
Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 124.348 (udio u ukupnom broju poduzetnika od 89,5 posto), malih je 12.638 (udio 9,1 posto), srednjih 1.632 (udio 1,2 posto), a velikih 391 (udio 0,3 posto).
Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2020. godini - kod mikro poduzetnika je iznosila 48,6 milijuna kuna, kod malih poduzetnika 7,6 milijardi kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 5,4 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 7,9 milijardi kuna neto dobiti.
Promatrano po županijama i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, njih je 46.347 poduzetnika, ili trećina (33,3 posto) ukupnog broja poduzetnika.
Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (17,4 posto), a neto dobit na razini Sisačko-moslavačke županije (70 posto), u kojoj je najviše rastao i broj zaposlenih (osam posto), navodi se u objavi Fine.