Niska razina društvenog samopouzdanja, pesimizam u odnosu na dostupnost šansi i vertikalnu društvenu pokretljivost te sumnjičavost prema uspjehu pojedinaca. To je jedna od slabosti hrvatske ekonomije prema dijagnozi poznate ekonomistice Martine Dalić, koja se nakon odlaska iz Vlade prebacila na poslove savjetovanja i analitike. Tako je analizirala i snagu, slabosti, prilike i prijetnje hrvatske ekonomije u sklopu Liderovog projekta Hrvatski SWOT.
Svojom ocjenom o društvenom pesimizmu praktički se nadovezala na jučer objavljenu tvrdnju serijske poduzetnice Kristine Ercegović o prijetnji kroz kompleks manje vrijednosti, odnosno mentalitetu žrtve i kukanja, kako ga definira Ercegović, koja tvrdi da smo zapravo sami sebi najveća prijetnja i prepreka, te da previše imamo, ali ne znamo iskoristiti resurse kao druge države koje s mnogo manje naprave više.
Martina Dalić napominje kako za razumijevanje ocjena iz SWOT analize treba imati na umu da područja analize nisu međusobno izolirani silosi: – Vještina djelotvornog vodstva i upravljanja može slabost pretvoriti u veliku priliku, a izostanak vodstva, efikasnog upravljanja i djelotvorne provedbe može i najveću snagu ostaviti samo kao neiskorišteni potencijal – tvrdi Dalić.
Tako i politika u njenom viđenju nije silos. Dalić u stabilnoj političkoj većini vidi priliku za otvaranje nužnih reformskih procesa, ali je toksičnu političku situaciju svrstala je među prijetnje. Tek će se vidjeti na koju će nas stranu politika odvesti.
Isto tako, i pesimizam se iz slabosti može pretvoriti u priliku ako uspije 'aktiviranje ljudskog kapitala i društvene energije kroz veću transparentnost i protočnost institucija te snažno promoviranje vrijednosti znanja, kompetencija i rezultata'.
A to je već 'pitanje za milijun kuna', i pravi posao za kreatore javnih politika. Samo - gdje su?