Korupcija u Hrvatskoj slovi kao jedna od ključnih prepreka većim stranim ulaganjima u Hrvatskoj. To je stav i Ogniana Zlateva, voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koji je korupciju svrstao i među aktualne slabosti i među prijetnje za dalji razvoj. Posebno izdvaja korupciju na lokalnoj razini. I predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) Mladen Fogec, koji je deset godina bio na čelu Siemensa u Hrvatskoj, a čiju SWOT analizu danas objavljujemo, spominje tu kombinaciju prijetnji – korupciju i lokalnu samoupravu.
Kao da je i država svjesna tog problema, i na to upravo odgovara aktualnim izmjenama propisa o djelovanju županijskih, gradskih i općinskih vlasti. Međutim, i tu je na djelu logika Plenkovićeve vlade. Na pritisak iz Bruxellesa odgovara se samo formalnim promjenama. Propisi se mijenjaju samo kozmetički, a da se zapravo ništa ne promijeni, da se zadrže stečene (stranačke) pozicije i da se ne ugrozi apsolutistička pozicija lokalnih šerifa, a uz to se dodaju i odredbe koje bi mogle odgovarati najvećoj stranci: predloženo je ukidanje odredbe da kandidat za gradonačelnika mora bar šest mjeseci živjeti u gradu kojim namjerava vladati. Tako šef vladajuće stranke dobiva veći manevarski prostor za kadroviranje širom Hrvatske s ministrima i drugim istaknutim pojedincima.
Pa, kad će se strani ulagači, po svemu sudeći, morati pomiriti s jakim lokalnim šerifima (i prilagoditi im se), mogu se bar nadati novom krugu privatizacije državnih poduzeća. Fogec to vidi kao priliku, ali čini se da vlast nema ambicija u tom smjeru. Od kompletne državne imovine planira u sljedeće dvije godine ostvariti ukupnu zaradu u rangu profita jedne, doduše najprofitabilnije kompanije (koja je, naravno, u privatnom i još k tome stranom vlasništvu).
Prilike za Hrvatsku Fogec vidi i u ICT sektoru, inovativnosti uz povećanje ulaganja u R&D, kreativnosti u kontekstu mladih stručnjaka poput onih u Rimac automobilima i Infobipu, i u turizmu s pet zvjezdica.
Koliko su ocjene stranih hrvatskih partnera slične odnosno različite od domaćih analiza? Iz odgovora u proteklih pet nastavaka 'Hrvatskog SWOTA' izdvojili bismo tri ključne karakteristike. Ponajprije, nema obrasca koji bi znatnije razlikovao domaća i strana viđenja. Isto tako, strani analitičari ne zastupaju u svemu jedinstven blok pogleda i stajališta. U nekim se pak analizama ocrtavaju interesi autora, odnosno asocijacija koje predstavljaju.